HALILOVIC SE VRACA U SARAJEVO

Optuzenog Sefera Halilovica proglasava se nevinim i oslobadja optuzbi za ubojstvo, odnosno krsenje zakona i obicaja ratovanja za koje ga optuznica tereti . . . i sudsko vijece nalaze da odmah bude pusten iz pritvorske jedinice Ujedinjenih naroda.“



Kada je pedesettrogodisnji bivsi zapovjednik bosanske vojske 16. studenoga/novembra ujutro cuo ove rijeci koje je izgovorio sudac Liu Dakun (Liu Daqun), na licu mu se pojavio veliki osmijeh. Suci koji su tokom posljednjih deset mjeseci vodili ovaj postupak procijenili su da Halilovic nije odgovoran za ubojstvo 62 hrvatska civila koje je u rujnu/septembru 1993., tokom operacije okoncanja opsade grada Mostara, pocinjeno u selima Grabovica i Uzdol.



Protiv Halilovica je – s obzirom da se radilo o najvisem bosanskom oficiru na terenu i navodnom zapovjedniku svih formacija koje su sudjelovale u spomenutoj operaciji – optuznica bila podignuta na temelju zapovjedne odgovornosti.



No, suci su procijenili da usmeni i pisani dokazi kojima je tokom cetvoromjesecnog postupka tuzilastvo nastojalo potkrijepiti optuznicu – „nisu dovoljni“.



Halilovicevi su branioci pozdravili ovakav ishod sudjenja, uz komentar da je ipak „prerano za bilo kakve komentare“, buduci da odluku sudskog vijeca – ukoliko tuzioci pokrenu zalbeni postupak – „jos uvijek moze ponistiti zalbeno vijece“.



Na samom kraju sudskog postupka, tuzilastvo je u kolovozu/avgustu ove godine zatrazilo da bivsem nacelniku generalstaba bosanske vojske bude izrecena zatvorska kazna u trajanju od deset godina.



Kao sto se i moglo ocekivati, Halilovicevo je oslobadjanje u domacoj javnosti – zavisno od nacionalnosti kojoj njegovi zemljaci pripadaju – propraceno reakcijama u rasponu od velikog zadovoljstva do dubokog razocaranja.



Tako je u popularnoj sarajevskoj radio-emisiji, koja je puna tri sata emitirala reakcije na sudacku odluku, okolnost da je jedan od osnivaca bosanske vojske oslobodjen svih optuzbi bila proglasavana i dokazom da je Tribunal „nepristrasan“, te da „nisu sve strane u bosanskom ratu podjednako krive za zlocine koji su pocinjeni“.



Na drugoj strani, organizacije koje zastupaju bivse pripadnike vojnih formacija bosanskih Hrvata povodom oslobadjanja Halilovica su saopcile kako je ta odluka dovela do „gubljenja svih iluzija o pravednosti i iskrenosti Tribunala“. A glasnogovornik mostarskog ogranka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Miso Relota, izjavio je za IWPR kako je clanstvo te stranke „negodno iznenadjeno oslobadjajucom presudom“.



Doduse, u jednoj su stvari suglasne obje strane: ubojstva neduznih civila su u Grabovici i Uzdolu (tokom vojne operacije ciji je sifrovani naziv bio „Neretva 93“) zaista pocinjena, i za to netko mora odgovarati. Sudsko vijece kojim je predsjedavao sudac Dakun procijenilo je – medjutim – da to ne treba biti Halilovic.



U svojoj odluci od 16. studenoga/novembra, suci su objasnile da „tuzilastvo nije uspjelo nepobitno dokazati kako je Sefer Halilovic ’de jure’ ili ’de facto’ zapovijedao“ operacijom Neretva 93, niti da je u vrijeme kada su se spomenuta ubojstva odigrala imao „stvarnu kontrolu nad formacijama koje su pocinile zlocine na podrucju Grabovice i Uzdola“.



Neki od promatraca koji su pratili citavo sudjenje ovakvu su odluku nazvali „iznenadjujucom“, ukazujuci na uvjerljiva usmena svjedocenja i dokaze koje su predocili tuzioci.



„Moram priznati da me je oslobadjajuca presuda iznenadila“, izjavio je sarajevski izvjestac Dnevnog avaza Sead Numanovic, koji inace slovi za dobrog poznavaoca Haliloviceve karijere.



Nakon cetvoromjesecnog dokaznog postupka optuzbe, Numanovic je konstatirao kako su tuzioci svoj dio posla obavili „izuzetno dobro“, jer su „doveli prave i pouzdane svjedoke, koji su na nov nacin osvjetlili dogadjaje u Grabovici i Uzdolu“.



Usprkos najkracem dokaznom postupku u dosadasnjoj povijesti Tribunala – za svega sedam dana izvedena su samo tri svjedoka, dok ih je optuzba za cetiri mjeseca izvela 38 – izgleda da se cudo doista dogodilo, pa je Halilovic, mozda i na vlastito iznenadjenje, ipak oslobodjen optuzbi. Istoga dana kada mu je presuda procitana stekao je i pravo vratiti se kuci.



Bosanski Muslimani koji su se ukljucili u popularnu emisiju sarajevskog radija pod naslovom „Centralni zatvor“ bili su odusevljeni.



„Obuzela me je radost zbog toga sto je Halilovic proglasen nevinim“, izjavio je tako jedan slusalac, „iako oni koji su odgovorni za te zlocine tek moraju biti kaznjeni.“



Sumirajuci trosatne radijske reakcije, jedan od domacina i urednika – sarajevski novinar Ahmed Buric – izjavio je kako je muslimanski dio slusateljstva „u nacelu zadovoljan Halilovicevim oslobadjanjem“, ali i „frustriran zbog cinjenice da su pravi pocinioci zlocina jos uvijek na slobodi“.



Za ubojstva u Grabovici i Uzdolu do sada su osudjena svega dvojica pripadnika bosanske vojske – Enes Sakrak i Muhamed Hota. Njima su pred sarajevskim Kantonalnim sudom izrecene zatvorske kazne u trajanju od deset, odnosno devet godina.



Izvori bliski bosanskoj vladi smatraju da razlozi za tako mali broj presuda izrecenih za masakre djelomicno leze i u cinjenici da su se bosanski Hrvati isuvise dugo opirali suradnji sa sarajevskim vlastima, uslijed cega ni mnogi svjedoci nisu zeljeli doci u pretezno muslimansku prijestolnicu.



Kasnjenje suradnje bosanskih Hrvata sa Haskim tribunalom takodjer se mozda negativno odrazilo na sposobnost tuzilaca da podignu dovoljno snazne optuznice protiv bosanskih Muslimana osumnjicenih za ucesce u ratnim zlocinima.



Od obavijestenijih sarajevskih promatraca saznaje se kako je „optuznicu [protiv Halilovica] Tribunal podigao na brzinu, kako bi dokazao da je nepristrasan”.



I dok je Halilovic izlazak iz zatvora proslavio sa oko tisucu prijatelja i pristalica, koji su ga docekali na sarajevskom aerodromu 16. studenoga/novembra uvecer, rodjaci grabovickih i uzdolskih zrtava nisu krili svoje nezadovoljstvo.



„Tribunal je neozbiljan“, tvrdi Ante Pranjic, kome su u Uzdolu ubijena tri clana obitelji. „Ako on [Halilovic] nije kriv – tko je?“



U ociglednom nastojanju da ponude odgovor na to pitanje, tuzioci – koji su oslobadjanjem Halilovica doziveli tezak udarac – sada pokusavaju prebaciti odgovornost na Halilovicevog pretpostavljenog iz razdoblja u kojem su se masakri dogodili. U pitanju je tadasnji glavnozapovjedajuci bosanske vojske – Rasim Delic.



Optuznica protiv Delica dopunjena je i navodom po kojem on nije kaznio pocinioce zlocina u Grabovici i Uzdolu.



Paradoksalno je da je glavni argument Halilovicevih branilaca bila teza da je upravo Delic – a ne njihov klijent – bio nadlezan za jedinice koje su pocinile zlocine u Grabovici i Uzdolu, odnosno da je bas Delic trebalo kazniti pocinioce masakra.



I pored toga sto Halilovic ima sve razloge biti zadovoljan odlukom sudskog vijeca koje ga je oslobodilo svih optuzbi, mnoga su pitanja jos uvijek otvorena.



„Smatram da su suci s pravom oslobodili gospodina Halilovica, ali zlocini ne smiju biti zaboravljeni. Oni koji su odgovorni trebaju biti identificirani i izvedeni pred lice pravde“, izjavio je umjereni politicki predstavnik bosanskih Hrvata, Ivo Komsic.



„Naravno da Halilovicevo oslobadjanje mnogo znaci za bosansku vojsku“, kaze Sead Numanovic, „ali je krajnje vrijeme da se bosanski politicari uozbilje i ispricaju zrtvama tih zlocina“. Numanovic dodaje da je sada na potezu bosansko sudstvo, koje bi „bez ikakvog daljnjeg odlaganja trebalo pronaci i kazniti ubojice iz Grabovice i Uzdola“.



Merdijana Sadovic je stalna suradnica IWPR-a iz Sarajeva.