IZVJESTAJ IZ REGIJE: KONTROVERZNO SUDJENJE OKONCANO FARSOM

Osmorica vojnih policajaca oslobodjena su u Hrvatskoj optuzbi za navodno ubojstvo i mucenje srpskih zatocenika u zloglasnom splitskom zatvoru Lora. No, gotovo je nemoguce i zamisliti sudski proces s vise spornih momenata.

Protiv policajaca podignuta je optuznica zbog ubojstva dvojice Splicana srpske nacionalnosti, kao i zbog mucenja ostalih srpskih zatocenika u Lori tokom 1992.

Nakon petomjesecnog sudjenja medjutim, donesena je odluka da sva osmorica optuzenih - u nedostatku dovoljno uvjerljivih dokaza - budu pustena na slobodu.

Spomenuto sudjenje imalo je karakter svojevrsnog ispita, na kojem je trebalo utvrditi sposobnost Zagreba da samostalno (bez slanja optuzenika u Hag) sudi vlastitim gradjanima osumnjicenim za ratne zlocine. Vecina analiticara sada smatra da Hrvatska taj ispit nije polozila.

Rijec je o sudskim postupcima koji su od samog pocetka izazivali veliki broj nedoumica.

U svibnju/maju sudac Slavko Lozina otpoceo je sudjenje upucujuci cestitke hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, jer je bio upoznat s cinjenicom da se u publici nalazi i Igor Stimac - tj. jedan od reprezentativaca, koji se u sudnici pojavio u znak podrske jednom od okrivljenih.

Sudac je tada dopustio i povike bodrenja s klupe za svjedoke. Kasnije, predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnic izrekao mu je opomenu zbog javnog pojavljivanja na koncertu jednog ekstremnog desnicara, pjevaca Marka Perkovica Thompsona.

Na sudjenju pak, Lozina je rekao da ubojstvo dvojice srpskih civila, Gojka Bulovica i Nedana Knezevica - koje se odigralo u zatvoru Lora - nije bilo ratni zlocin, s obzirom na okolnost da Split 1992. nije ni bio u ratu.

Lozina je pred sudom odrzao poduzi govor, u kojem je iznio stav da je sramno sto je Srbima koji su se pobunili protiv Hrvatske zajamceno pomilovanje, dok je - na drugoj strani - protiv hrvatskih boraca jos uvek moguce podici optuznice za ratne zlocine.

Svu osmoricu optuzenih sudac je tokom ljeta pustio iz zatvora. No, prije nego sto je stigao intervenirati Vrhovni sud, dvojica osumnjicenih vec su pobjegla.

Crnic je nakon toga Lozini uputio jos jedan ukor, koji se ticao izostavljanja najvaznijih dokumenata iz sudske dokumentacije.

Mnogo srpskih svjedoka pozalilo se da im nije bio ni poslan poziv za svjedocenje. Ukupno, bilo je pozvano njih 34, ali ih je cak 14 odustalo od dolaska u Split, pravdajuci to strahom. Oni se, medjutim, pred sudom nisu pojavili ni kasnije, kada su im hrvatske vlasti obecale zastitu, pogresno vjerujuci da ce sudski postupak biti odlozen.

Medju onima koji se nisu pojavili je i Djordje Katic, Srbin iz Splita koji tvrdi da je tokom 1992. i sam bio mucen u zatvoru.

Iste godine nakon sto se iselio u Australiju, Katic je za hrvatsku nezavisnu stampu dao izjavu u kojoj je opisao svoje mucne zatvorske dozivljaje. Uprkos svemu tome, tvrdi da ga nitko nije pozvao da svjedoci na ovom sudjenju.

Mnogi promatraci zapitali su se zbog cega je za predsjedavajuceg ovog sudskog postupka uopce izabran netko poput Lozine. Spomenuti sudac vodio je i postupak protiv zapovjednika srpske specijalne policije Vinka Budise, optuzenog za ubipjstvo: taj slucaj je propao jer je kljucni dokazni predmet - pistolj - nestao iz suda.

Organizacije za zastitu ljudskih prava vec su izrazile svoj protest. "Sudjenje je bilo neregularno, posto je vrsen pritisak na one svjedoke koji su se pojavili pred sudom", kaze Vojko Ivica, promatrac iz nevladine organizacije Altruist.

"Mnogi su iznenada pozaboravljali ono sto se dogodilo, a svjedoci iz Srbije zbog straha nisu ni dosli", dodao je on.

Branioci, medjutim, osporavaju ove navode. "Pravda je pobijedila", konstatirao je advokat Slobodan Mikulic, dodajuci da se pribojavao kako ce Lozina "podleci politickom pritisku".

Pa ipak, nedoumice oko citavog slucaja ne prestaju. Hrvatski predsjednik Stipe Mesic doduse nije direktno komentarirao ovo sudjenje, ali je rekao: "Ukoliko je netko oslobodjen optuzbe za zlocin, a zapravo ga je pocinio, taj ce biti izrucen Haskom tribunalu.

To nije dobro, ni za Hrvatsku, niti za tu osobu", dodao je on.

Hag nece nista poduzimati prije nego sto se okonca zalbeni postupak. Tuzilac Mihael Skvicimar (Michael Squiccimar) vec je Vrhovnom sudu podneo zalbu na presudu.

Njegov prigovor odnosi se na cinjenicu da je - nakon prijetnji upucenih svjedocima - bio podesen zahtjev da se sudjenje odrzi negdje drugdje, te da se tom zahtjevu nije izaslo u susret..

"Ovo sudjenje trebalo je biti premjesteno u neki drugi grad, u kome je situacija u sudstvu i javnosti normalnija" izjavio je profesor teorije prava Nikola Viskovic, istaknuti aktivist pokreta za zastitu ljudskih prava.

"Split je pretrpio najvecu cistku koju je sprovela ekstremno nacionalisticka stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), sto je ostavilo traga i na splitskom sudstvu. Rezultat je da u njemu vise ni nema starijih, iskusnih sudaca, nego samo mladezi iz HDZ-a", dodao je Viskovic.

Ovaj slucaj Lozini je dodijelio predsjednik splitskog suda Igor Benzon, koji je i sam imenovan na tu funkciju u vrijeme dok je HDZ imao kontrolu nad gradom.

Ali cak je i Benzon u medjuvremenu pokusao opozvati Lozinu. Nakon sto je Lozina o sudjenju davao izjave za stampu, on je protiv njega pokrenuo disciplinski postupak.

No ni to, po svemu sudeci, nece nimalo impresionirati nikoga tko je izvan samog sistema: odatle uostalom i dopiru izrazi nepovjerenja u hrvatsko sudstvo.

Hrvatski Helsinski komitet za zastitu ljudskih prava konstatirao je da od ukupno 492 osoba - koliko ih je do 2001. uhapseno zbog sumnje da su pocinili ratne zlocine - nijedno nije hrvatske nacionalnosti. Sva su, naime - Srbi.

Goran Vezic urednik je novinske agencije Stina iz Splita.