IZVJESTAJ IZ REGIJE: SUDU BOSNE I HERCEGOVINE POTREBNO JE POSEBNO ODJELJENJE ZA SUDJENJE ZA RATNE ZLOCINE

Tek kada pravda stigne i te osobe, ljudi na Balkanu konstatirat ce da je pravda zadovoljena, sto je kljucni faktor za stabilnost zemlje i medjunacionalno pomirenje.

Proslog tjedna u Sarajevu su vodjeni pregovori izmedju strucnjaka Ureda visokog predstavnika i Haskog tribunala povodom realizacije uspostavljanja posebnog odjeljenja za procesuiranje predmeta ratnih zlocina, u sklopu drzavnog suda i tuzilastva Bosne i Hercegovine. Strucnjaci ce se opet sastati u veljaci/februaru i potom uputiti svoje zakljucke Vijecu sigurnosti Ujedinjenih naroda, cija je pravna i materijalna podrska ovom sudu neophodna.

Ukoliko Vijece sigurnosti odobri uspostavljanje posebnog odjeljenja suda i tuzilastva, bilo bi to pravo rjesenje problema procesuiranja ratnih zlocina u BiH.

Za osnivanje takvog odjeljenja uda i tuzilastva BiH postoje pravne i politicke osnove, no ono bi vec u pocetku svojom objektivnoscu i dignitetom unaprijedilo proces demokratske reforme u oblasti pravosudja. U edukativnom smislu, posebno odjeljenje omogucilo bi daljnju i kvalitetniju edukaciju tuzitelja i sudaca buduci da bi se islo ka ujednacavanju domacih i medjunarodnih pravosudnih standarda.

Uz duzno postovanje prema lokalnom pravosudju, smatram da je prijedlog osnivanja posebnog odjeljenja suda i tuzilastva osnovan, jer lokalno pravosudje, objektivno, nije u stanju nositi se s djelima ratnih zlocina. U Federaciji je do sada podneseno 717 krivicnih prijava protiv 6.345 osoba, protiv kojih su tuzilastva podinjela zahtjeve za sprovodjenje istrage (za RS nema podataka). Rad tuzilastva i sudova na ovim predmetima bio je izlozen teskim prigovorima javnog mijenja zbog pristrasnosti lokalnog pravosudja u ovim predmetima.

Sukladno Rimskim pravilima puta, tuzilastva i sudovi u Federaciji su do sijecnja/januara dostavili na ocjenu i odluku Medjunarodnom sudu u Hagu krivicne predmete protiv 3.567 osoba, od kog broja je medjunarodni sud dao suglasnost za procesuiranje samo 410 osoba, dok su do sijecnja/januara ove godine kantonalni sudovi izrekli presude protiv 70 osoba.

Niz je razloga koji opravdavaju uspostavljanje mjera kojima bi se u BiH omogucila sudjenja za ratne zlocine na drzavnoj razini.

Prisustvo medjunarodnih sudaca i tuzitelja, i sama sudjenja na najvisoj razini dala bi objektivnost i dignitet, a u javnom mnijenju reflektiralo bi se zadovoljenje pravde i pravicnosti, jacanje mira i medjunacionalne tolerancije. Vladavina zakona tako bi zauzela legitimino mjesto u procesu pomirenja, naroda i gradjana BiH, a sprijecili bi se i svi prigovori nepristrasnog sudjenja.

Otpali bi takodjer i svi prigovori da se slucajevi ratnih zlocina sude na etnickom nivou, bez zakonskog osnova ili dokaza.

Posebno odjeljenje drzavnog suda i tuzilastva za procesuiranje ratnih zlocina pomoglo bi da se otklone svi dosadasnji javno izneseni prigovori na racun sudjenja na etnickom nivou, odnosno da su bez zakonskog osnova ili dokaza. Takodjer bi se izbjegle kritike da se namjerno procesuiraju osobe pojedinih etnickih pripadnosti.

Buduci da bi se svi slucajevi vodili pred jednim sudom, vlast bi imala stvarni uvid u broj optuzenih osoba. Trenutno u BiH nitko pouzdano ne zna koliko je osoba procesuirano za ovu vrstu kaznenih djela.

Na ovakav nacin, uz primjenu medjunarodnog kaznenog prava, ili uz upotrebu postojeceg kaznenog prava i procedure, omogucila bi se jedinstvena pravna procedura i sudska praksa. To je vrlo bitan preduvjet za medjunacionalno pomirenje. U Bosni i Hercegovini trenutno postoje cetiri kazneno pravne procedure: na razini Distrikta Brcko, Federacije, Republike Srspke, i na drzavnoj razini Bosne i Hercegovine. Takodje, pridonijelo bi se izgradnji povjerenja u pravnom postupku, svjedoci bi bili ohrabreni svjedociti, te bi aktivnije suradjivali u procesu.

Svi slucajevi pred ovim sudom bili bi efikasnije rjesavani, buduci da bi lokalni organi poput policije bili kooperativniji, jer bi bili izgradjeni pravni mehanizmi koji bi ih obavezali na suradnju sa sudom.

Posebni sud sigurno bi pozitivno utjecao i na ukupnu svijest o potrebi utvrdjivanja individualne odgovornosti svakog pocinitelja kaznenog djela ratnih zlocina, a time i skidanje anateme kolektivne krivice s naroda BiH.

ICTY bi trebao imati ulogu nadgledanja i promatranja vodjenja postupka pred ovim sudom i mogao bi - ukoliko procijeni da postoje slucajevi neopravdanog odugovlacenja - izuzeti odredjene predmete i staviti ih u svoju nadleznost.

Marinko Jurcevic je javni tuzilac suda Federacije Bosne i Hercegovine.