KRATKE VIJESTI
KRATKE VIJESTI
Nakon sto je i zalbeno vijece potvrdilo prvostupanjsku sudsku odluku, slucaj Gojka Jankovica – jednog od preostale trojice okrivljenih protiv kojih je Tribunal podigao optuznice za ubojstva, silovanja i mucenja Muslimana u Foci tokom 1992. – bit ce u sljedecih 30 dana proslijedjen Sarajevu.
Jankovica se po sedam tocaka tereti za krsenja zakona i obicaja ratovanja, te po jos sedam za zlocine protiv covjecnosti. Devet godina je proveo u bijegu, da bi se u ozjku/martu 2005. predao Tribunalu. U optuznici se navodi da je bio zamjenik zapovjednika vojne policije i jedan od glavnih paravojnih lidera u Foci.
Prema pravilima o radu Tribunala, slucajeve nizeg i srednjeg ranga – u sklopu izlazne strategije, kojom je predvidjeno da svi prvostupanjski postupci budu okoncani do kraja 2008. – treba prosljedjivati lokalnim sudovima.
Jankovic je pripadao grupi koja je prvobitno optuzena za zlocine koji su uslijedili poslije napada bosanskih Srba na Focu (jugoistocna Bosna). Trojica su srpskih vojnika vec osudjena za silovanje i seksualno porobljavanje; izrecene su im kazne u trajanju od 12 do 28 godina.
Jedan od slucajeva - sudjenje Radovanu Stankovicu, kojeg se po osam tocaka tereti za ratne zlocine porobljavanja, silovanja i narusavanja osobnog dostojanstva – vec je proslijedjen Sarajevu.
Dvojica prvobitnih optuzenika pocinila su samoubojstvo, dok je Dragan Zelenovic u kolovozu/augustu uhapsen u zapadnom Sibiru. U toku su pregovori Tribunala i ruskih vlasti oko njegovog izrucenja.
***
Nakon odrzanih sudackih izbora, novi predsjednik Tribunala postao je sudac Fausto Pokar (Fausto Pocar) iz Italije, koji ce na toj funkciji naslijediti suca Teodora Merona (Theodor Meron). A novi potpredsjednik bit ce sudac Kevin Parker iz Australije. Mandati u oba slucaja traju dvije godine.
Sudac Pokar je u Hagu angaziran jos od 2000. godine., prvo kao clan sudskog, a potom zalbenog vijeca. Pocevsi od 2003. obavljao je i funkciju potpredsjednika Tribunala.
Sudiac Parker trenutno predsjedava na sudjenju „vukovarskoj trojki“ – trojici vojnih starjesina koje se terete za ubojstvo vise od 250 osoba koje su se 1991. zatekle u bolnici u Vukovaru (Hrvatska).
Istovremeno su ovoga tjedna zakletvu polozile i novi stalni suci – sudac Bakone Dzastis Moloto (Bakone Justice Moloto) iz Juzne Afrike, te sutkinja Kristina Van den Vajngert (Christine Van den Wyngaert) iz Belgije. Potonja je ranije obavljala duznost privremene (“ad litem“) sutkinje.
Njihovi mandati traju cetiri godine, odnosno do 2009. Prema izlaznoj strategiji Tribunala, prvostupanjski sudski postupci trebali bi biti okoncani do 2008., a zalbeni do 2010. godine.
***
U jednom od svojih posljednjih nastupa u svojstvu predsjednika Tribunala, sudac Teodor Meron ukazao je na potrebu da Beograd nastavi suradnju s Medjunarodnim sudom za ratne zlocine.
Nakon sto je u Beogradu 11. studenoga/novembra razgovarao sa srpskim premijerom Vojislavom Kostunicom, sudac Meron je spomenuo „izvjestan napredak“ koji je ta zemlja u suradnji s Tribunalom nacinila u posljednjih godinu dana.
On je, medjutim, dodao i da je medjunarodna zajednica „zaista nestrpljiva“ zbog toga sto Srbija oteze s ispunjavanjem svojih preostalih obaveza. Najvazniji odbjegli optuzenici su, kako je podvukao, dvojica koje se tereti za genocid – bivsi zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladic, te bivsi predsjednik bosanskih Srba, Radovan Karadzic.
Sudac Meron je istakao da izrucenje preostalih bjegunaca ne predstavlja samo dugorocni interes Beograda, nego da ujedno predstavlja i ispunjenje moralne obaveze izrucenja osoba koje se tereti za „necuvene zlocine koji su u ostroj suprotnosti s herojskim tradicijama srpskog naroda“.
Nakon sastanka s glavnom tuziteljicom Karlom del Ponte (Carla del Ponte), odrzanog 16. studenoga/novembra, predsjedavajuci Nacionalnog savjeta Srbije i Crne Gore za suradnju s Haskim tribunalom, Rasim Ljajic, odbacio je glasine da Beograd s Mladicem vodi pregovore o dobrovoljnoj predaji.
***
Tribunal je po drugi put odlucio privremeno osloboditi Nebojsu Pavkovica, generala jugoslavenske vojske kojeg se po cetiri tocke tereti za zlocine protiv covjecnosti, a po jednoj za krsenje zakona i obicaja ratovanja. Radi se o zlocinima pocinjenim tokom 1999., kada je vise tisuca kosovskih Albanaca, u vrijeme trajanja zracnih napada NATO-a, protjerano iz svojih domova.
Medjutim, sprovodjenje odluke o oslobadjanju zavisit ce od eventualnog podnosenja zalbe od strane optuzbe.
Prvu odluku optuzba je u rujnu/septembru uspjela pobiti, tako da je zalbeno vijece predmet vratilo na ponovno razmatranje.
Sud se bavio pitanjem Pavkovicevog povratka na sudjenje, i to u svjetlu izjava danih prije no sto ce se predati, a koje „ukazuju na neprijateljski i agresivan pristup“ Tribunalu. Takodjer je vodjena rasprava i o tome u kojoj je mjeri okrivljeni opasan za svjedoke, s obzirom da je „javno prijetio svakome tko ga bude predao Tribunalu“.
Utvrdjeni su precizni uvjeti koje optuzeni mora postivati, ukljucujuci i svakodnevna javljanja beogradskoj policiji. Srpska vlada ponudila je jamstva da ce se Pavkovic, ukoliko bude privremeno pusten, pravovremeno vratiti u Hag.
Pavkovic je za zlocine pocinjene na Kosovu optuzen zajedno s jos sestoricom okrivljenih. Trojica od njih su takodjer vojni ili policijski generali – Vladimir Lazarevic, Sreten Lukic i Vlastimir Djordjevic (koji je jos uvijek u bijegu); dvojica su bivsi politicki rukovodioci – Milan Milutinovic (predsjednik Srbije) i Nikola Sainovic (potpredsjednik jugoslavenske vlade); dok je Dragoljub Ojdanic nekadasnji ministar obrane.
Jankovica se po sedam tocaka tereti za krsenja zakona i obicaja ratovanja, te po jos sedam za zlocine protiv covjecnosti. Devet godina je proveo u bijegu, da bi se u ozjku/martu 2005. predao Tribunalu. U optuznici se navodi da je bio zamjenik zapovjednika vojne policije i jedan od glavnih paravojnih lidera u Foci.
Prema pravilima o radu Tribunala, slucajeve nizeg i srednjeg ranga – u sklopu izlazne strategije, kojom je predvidjeno da svi prvostupanjski postupci budu okoncani do kraja 2008. – treba prosljedjivati lokalnim sudovima.
Jankovic je pripadao grupi koja je prvobitno optuzena za zlocine koji su uslijedili poslije napada bosanskih Srba na Focu (jugoistocna Bosna). Trojica su srpskih vojnika vec osudjena za silovanje i seksualno porobljavanje; izrecene su im kazne u trajanju od 12 do 28 godina.
Jedan od slucajeva - sudjenje Radovanu Stankovicu, kojeg se po osam tocaka tereti za ratne zlocine porobljavanja, silovanja i narusavanja osobnog dostojanstva – vec je proslijedjen Sarajevu.
Dvojica prvobitnih optuzenika pocinila su samoubojstvo, dok je Dragan Zelenovic u kolovozu/augustu uhapsen u zapadnom Sibiru. U toku su pregovori Tribunala i ruskih vlasti oko njegovog izrucenja.
***
Nakon odrzanih sudackih izbora, novi predsjednik Tribunala postao je sudac Fausto Pokar (Fausto Pocar) iz Italije, koji ce na toj funkciji naslijediti suca Teodora Merona (Theodor Meron). A novi potpredsjednik bit ce sudac Kevin Parker iz Australije. Mandati u oba slucaja traju dvije godine.
Sudac Pokar je u Hagu angaziran jos od 2000. godine., prvo kao clan sudskog, a potom zalbenog vijeca. Pocevsi od 2003. obavljao je i funkciju potpredsjednika Tribunala.
Sudiac Parker trenutno predsjedava na sudjenju „vukovarskoj trojki“ – trojici vojnih starjesina koje se terete za ubojstvo vise od 250 osoba koje su se 1991. zatekle u bolnici u Vukovaru (Hrvatska).
Istovremeno su ovoga tjedna zakletvu polozile i novi stalni suci – sudac Bakone Dzastis Moloto (Bakone Justice Moloto) iz Juzne Afrike, te sutkinja Kristina Van den Vajngert (Christine Van den Wyngaert) iz Belgije. Potonja je ranije obavljala duznost privremene (“ad litem“) sutkinje.
Njihovi mandati traju cetiri godine, odnosno do 2009. Prema izlaznoj strategiji Tribunala, prvostupanjski sudski postupci trebali bi biti okoncani do 2008., a zalbeni do 2010. godine.
***
U jednom od svojih posljednjih nastupa u svojstvu predsjednika Tribunala, sudac Teodor Meron ukazao je na potrebu da Beograd nastavi suradnju s Medjunarodnim sudom za ratne zlocine.
Nakon sto je u Beogradu 11. studenoga/novembra razgovarao sa srpskim premijerom Vojislavom Kostunicom, sudac Meron je spomenuo „izvjestan napredak“ koji je ta zemlja u suradnji s Tribunalom nacinila u posljednjih godinu dana.
On je, medjutim, dodao i da je medjunarodna zajednica „zaista nestrpljiva“ zbog toga sto Srbija oteze s ispunjavanjem svojih preostalih obaveza. Najvazniji odbjegli optuzenici su, kako je podvukao, dvojica koje se tereti za genocid – bivsi zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladic, te bivsi predsjednik bosanskih Srba, Radovan Karadzic.
Sudac Meron je istakao da izrucenje preostalih bjegunaca ne predstavlja samo dugorocni interes Beograda, nego da ujedno predstavlja i ispunjenje moralne obaveze izrucenja osoba koje se tereti za „necuvene zlocine koji su u ostroj suprotnosti s herojskim tradicijama srpskog naroda“.
Nakon sastanka s glavnom tuziteljicom Karlom del Ponte (Carla del Ponte), odrzanog 16. studenoga/novembra, predsjedavajuci Nacionalnog savjeta Srbije i Crne Gore za suradnju s Haskim tribunalom, Rasim Ljajic, odbacio je glasine da Beograd s Mladicem vodi pregovore o dobrovoljnoj predaji.
***
Tribunal je po drugi put odlucio privremeno osloboditi Nebojsu Pavkovica, generala jugoslavenske vojske kojeg se po cetiri tocke tereti za zlocine protiv covjecnosti, a po jednoj za krsenje zakona i obicaja ratovanja. Radi se o zlocinima pocinjenim tokom 1999., kada je vise tisuca kosovskih Albanaca, u vrijeme trajanja zracnih napada NATO-a, protjerano iz svojih domova.
Medjutim, sprovodjenje odluke o oslobadjanju zavisit ce od eventualnog podnosenja zalbe od strane optuzbe.
Prvu odluku optuzba je u rujnu/septembru uspjela pobiti, tako da je zalbeno vijece predmet vratilo na ponovno razmatranje.
Sud se bavio pitanjem Pavkovicevog povratka na sudjenje, i to u svjetlu izjava danih prije no sto ce se predati, a koje „ukazuju na neprijateljski i agresivan pristup“ Tribunalu. Takodjer je vodjena rasprava i o tome u kojoj je mjeri okrivljeni opasan za svjedoke, s obzirom da je „javno prijetio svakome tko ga bude predao Tribunalu“.
Utvrdjeni su precizni uvjeti koje optuzeni mora postivati, ukljucujuci i svakodnevna javljanja beogradskoj policiji. Srpska vlada ponudila je jamstva da ce se Pavkovic, ukoliko bude privremeno pusten, pravovremeno vratiti u Hag.
Pavkovic je za zlocine pocinjene na Kosovu optuzen zajedno s jos sestoricom okrivljenih. Trojica od njih su takodjer vojni ili policijski generali – Vladimir Lazarevic, Sreten Lukic i Vlastimir Djordjevic (koji je jos uvijek u bijegu); dvojica su bivsi politicki rukovodioci – Milan Milutinovic (predsjednik Srbije) i Nikola Sainovic (potpredsjednik jugoslavenske vlade); dok je Dragoljub Ojdanic nekadasnji ministar obrane.
