KRATKE VIJESTI

Dopune koje su podnijeli tuzioci odnose se na detalje iz pojedinih tocaka optuznice.

Seselja se tereti po 14 tocaka za zlocine protiv covjecnosti i krsenja zakona i obicaja ratovanja. Radi se o nedjelima poput ubojstava, deportacija i mucenja.

U optuznici se navodi da je u vrijeme izbijanja ratova na Balkanu, pocetkom devedesetih, Seselj odigrao veoma vaznu ulogu – organizirajuci zloglasne dobrovoljacke jedinice, drzeci zapaljive govore i prdoinoseci etnickom ciscenju Bosne i Hrvatske.

Odluka o Seseljevom ponovnom izjasnjavanju donesena je na statusnoj konferenciji odrzanoj 26. rujna/septembra. Tokom istog zasjedanja, predsjedavajuci sudac Karmel Agiju (Carmel Agius) saopcio je da se „relativno brzo“ ocekuje i odluka o prijedlogu da se Seseljev predmet spoji s predmetima jos trojice okrivljenih – Milana Martica, Jovice Stanisica i Franka Simatovica.

Seselj je i posljednje pojavljivanje pred sudom iskoristio za iznosenje niza prituzbi na zatvorski tretman. Osim sto se pozalio da su mu u pritvorskoj jedinici uskracene usluge fotokopiranja, napomenuo je i da mu Tajnostvo Tribunala duguje novac za isplatu njegovih „savjetnika“.

Buduci da i dalje insistira na tome da se brani sam, Seselj je ostro napao svog sluzbenog branioca. S druge strane, Tribunal je odbio priznati „ekspertski“ tim od kojeg Seselj ocekuje pravnu i svaku drugu pomoc.

Odgovarajuci na jedan od ranijih prigovora, sudac Agiju je saopcio da mu je tek nedavno stigao izvjestaj eksperata angaziranih da utvrde jesu li uvjeti koji vladaju u Seseljevoj zatvorskoj celiji pridonijeli pogorsanju njegovog zdravstvenog stanja izazvanog peludnom groznicom.

Nazalost, izgleda da istrazivanje nije bilo obavljeno na vrhuncu peludne sezone, te da ce morati biti ponovljeno. Seselj je optuzio Tajnistvo Tribunala da namjerno odugovlaci s testiranjem.

Ostatak statusne konferencije bio je uglavnom posvecen raspravi o pripremama za pocetak Seseljevog sudjenja.

***

Predstavnici Tribunala smatraju da se ovoga tjedna odigrao i jedan dogadjaj od „povijesnog znacaja“: prvi optuzenik cije je procesuiranje Hag prepustio nacionalnom sudu otputovao je u Bosnu.

Radovanu Stankovicu sudit ce se pred nedavno osnovanim Vijecem za ratne zlocine u Sarajevu. Njega se tereti po cetiri tocke optuznice za zlocine protiv covjecnosti, te takodjer po cetiri tocke i za krsenje zakona i obicaja ratovanja.

U optuznici se navodi da je tokom 1992. okrivljeni upravljao kucom u kojoj su bile pritvorene zene i djevojke muslimanske nacionalnosti – od kojih su neke imale jedva 12 godina – kako bi bile kontinuirano silovane od strane srpskih vojnika. Takodjer se navodi da je Stankovic, koji je u to vrijeme imao 23 godine, osobno odlucivao koja ce zena biti silovana, te da je i sam napastovao najmanje dvije osobe.

Spominje se i to da je veliki broj Muslimana bio uhapsen ili ubijen tokom srpskog zauzimanja Foce u travnju/aprilu 1992. Mnogi od njih su – kako se navodi – tom prilikom bili premlacivani, silovani ili seksualno zlostavljani.

Stankovica su u srpnju/julu 2002., nadomak Foce, uhapsili pripadnici NATO-a. Nakon toga je prebacen u Hag.

Proteklo je gotovo godinu dana otkako je tuzilastvo podnijelo zahtjev da Stankovicev slucaj bude prepusten Vijecu za ratne zlocine Drzavnog suda Bosne i Hercegovine. Nakon zalbenog postupka, troclano vijece je 1. rujna/septembra 2005. potvrdilo prvostupanjsku odluku da sudjenje okrivljenom bude odrzano pred sarajevskim specijalnim sudom.

Prepustanje slucajeva postalo je moguce zahvaljujuci Pravilu 11bis Tribunala, kojim je preporuceno da se sudjenja optuzenicima nizeg i srednjeg ranga prosljedjuju lokalnim sudovima, pod uvjetom da i potonji zadovoljavaju najvise medjunarodne standarde.

Bosansko ce vijece uzivati podrsku Tribunala, tako da ce i dokazi koji su prikupljeni protiv Stankovica biti proslijedjeni iz Haga za Sarajevo.

Tribunal je pod velikim pritiskom, buduci da bi svi prvostupanjski i zalbeni postupci koji se pred njim vode – u skladu s utvrdjenom izlaznom strategijom – trebali biti okoncani do isteka 2010. godine.

Trenutno se u jos osam slucajeva – koji se vode protiv ukupno 15 optuzenika – ocekuje donosenje odluke o eventualnom prosljedjivanju nacionalnim sudovima.