NEDOUMICE OKO OVCARE
Beogradsku optuznicu protiv Srba koji su sudjelovali u zlodjelu pocinjenom u istocnoj Hrvatskoj prate odredjene nedoumice
NEDOUMICE OKO OVCARE
Beogradsku optuznicu protiv Srba koji su sudjelovali u zlodjelu pocinjenom u istocnoj Hrvatskoj prate odredjene nedoumice
U Srbiji su aktivisti pokreta za zastitu ljudskih prava, ali i pravni eksperti, izrazili izvjesnu skepsu u pogledu predstojeceg sudjenja osmorici Srba optuzenih za sudjelovanje u pogubljenju 260 hrvatskih ratnih zarobljenika, koji su 1991. ubijeni na poljoprivrednom dobru Ovcara, nedaleko od Vukovara.
Naime, postoji strah da ce na tom sudjenju uloga Jugoslavenske narodne armije (JNA) u spomenutom zlodjelu biti potisnuta u drugi plan.
S druge strane, medjunarodni eksperti ovo su sudjenje - koje bi trebalo poceti 9. ozujka/marta - vec okarakterizirali kao probni slucaj posredstvom kojeg ce biti utvrdjeno je li srpsko sudstvo doraslo tom teskom zadatku sudjenja za pocinjene ratne zlocine.
Premda je pred srpskim sudovima po optuzbama za ratne zlocine pocev od 1995. pokrenuto vec osam procesa, sudjenje optuzenima za ubojstva u Ovcari - jedan od najtezih incidenata u citavom ratu koji je u Jugoslaviji vodjen tokom devedestih - bit ce prvo koje ce se odrzati pred specijalnim sudom za ratne zlocine, koji je pri beogradskom okruznom sudu osnovan prije sest mjeseci.
Ideja je da se sudjenja optuzenicima srednjeg i nizeg ranga iz haskih sudnica presele u regiju u kojoj su zlocini i pocinjeni. Medjunarodna zajednica se nada da ce na taj nacin pomoci Tribunalu da se rijesi odredjenog broja slucajeva - kako bi zavrsio s radom do kraja ovog desetljeca - ali i da ce u isto vrijeme pomoci lokalnim zajednicama da izadju na kraj sa svim onim sto im se dogadjalo tokom ratnih godina. Medjutim, kriticari su vec izrazili izvjesnu zabrinutost.
Osmorica koja iscekuju sudjenje optuzeni su, prije svega, na temelju dokazne gradje koju je pribavio Tribunal.
U studenom/novembru 1995., Haski sud je podigao optuznicu protiv trojice oficira JNA zbog ucesca u zlocinu pocinjenom u Ovcari. Takozvana "vukovarska trojka" - koju cine Mile Mrksic, Miroslav Radic i Veselin Sljivancanin - optuzena je za zapovejdnu odgovornost za zlocin pogubljenja ratnih zarobljenika. Sva trojica optuzenika trenutno se nalaze u haskom pritvoru.
U svibnju/maju prosle godine, glavna tuziteljica Tribunala, Karla del Ponte (Carla Del Ponte), posjetila je Beograd i tom prilikom predala srpskim vlastima osam kutija dokumenata, koje sadrze dokaze na temelju kojih je za zlocin u Ovcari naknadno optuzeno jos nekoliko osoba.
Tako je u proisncu/decembru specijalni tuzilac Vladimir Vukcevic podigao optuznicu protiv Spasoja Petkovica, Stanka Vujanovica, Jovice Perica, Mirka Vojinovica, Ivana Atanasijevica, Predraga Madzarca, Miroljuba Vujovica i Milana Vojinovica. Rijec je o pripadnicima vukovarske Narodne garde, koju je kontrolirala JNA. Oni su optuzeni za sudjelovanje u ubojstvu i vec se nalaze u pritvoru. Nekolicina njih bila je uhapsena u sklopu Operacije Sablja, tj. tokom policijske akcije koja je pokrenuta nakon sto je 12. ozujka/marta ubijen srpski premijer Zoran Djindjic.
Jedan od osumnjicenih (Vujanovic) navodno je 27. sijecnja/januara pokusao samoubojstvo, skocivsi s drugog kata novosadske bolnice. Preziveo je i nalazi se na oporavku.
Istrazni sudac Miroslav Alimpic tvrdi da se pod istragom nalazi jos 16 osoba, od kojih je devet vec u pritvoru.
I dok su oni koji pridaju veliko znacenje ovom sudjenju zadovoljni sto su tuzioci dosli do brojke od 27 osumnjicenih, neki strucnjaci i aktivisti kazu da su nezadovoljni beogradskom optuznicom, buduci da je rijec o dokumentu koji za organiziranje i naredjivanje ubojstava hrvatskih ratnih zarobljenika tereti niz vojnih osoba i tako umanjuje navodnu odgovornost "vukovarske trojke".
U beogradskoj optuznici pise da su osumnjicene osobe izdala naredjenje na temelju kojeg su zatvorenici iz vukovarske bolnice bili odvezeni autobusom na poljoprivredno dobro Ovcara. Nakon dolaska, bili su prisiljeni proci kroz "toplog zeca" kojeg su formirali naoruzani pripadnici teritorijalne obrane. Potonji su ih tom prilikom tukli razlicitim oruzjem.
A onda su vojnici odredjeni broj zatvorenika izveli iz zgrade i pucali im u potiljak.
Prema optuznici, pripadnici srpskih jedinica preostale su zatvorenike potom podijelili u grupe od po 30-40, da bi ih zatim traktorskim prikolicama odvezli otprilike kilometar dalje, u Grabovo. Tamo su ih, u grupama od po sedam ili osam, ubijali.
U optuznici se navodi da su streljacki odredi pogubili izmedju 180 i 260 zatvorenika; leseve su bacili u jarak i potom ih zatrpali.
Medjutim, nigde se ne spominje uloga visih oficira JNA koji borave u pritvorskoj jedinici Tribunala.
"Samim tim tuzilastvo pokazuje da se distancira od Tribunala, pa se pitamo nije li mozda rijec o nastojanju da se umanji odgovornost trojice optuzenih oficira", izjavio je za IWPR Jovan Nicic, analiticar beogradskog Fonda za humanitarno pravo.
Nicic je dodao i da je tokom Operacije Sablja ministar unutrasnjih poslova Dusan Mihajlovic u jednoj od svojih izjava rekao da je policija prikupila dokaze koji "pukovnika Veselina Sljivancanina oslobadjaju odgovornosti". U to vrijeme, pukovnik se odbijao predati Tribunalu. Kasnije je uhapsen u svom beogradskom stanu.
Nicicev se drugi prigovor odnosi na cinjenicu da se u beogradskoj optuznici iznosi podatak o 182 zrtve, i to uprkos cinjenici da je Hag vec utvrdio da ih je bilo 260.
Istrazivac Fonda za humanitarno pravo, Bogdan Ivanisevic, takodjer smatra da se optuzbama svjesno umanjuje uloga JNA, napominjuci da se u optuznici ne spominje da su kamioni kojima su pacijenti vukovarske bolnice prevezeni do Ovcare pripadali jugoslavenskoj vojsci.
"Upadljivo odsustvo JNA iz optuznice moglo bi izazvati sumnju u postojanje namjere da se veza izmedju neposrednih pocinilaca zlocina i vojske potisne u drugi plan", rekao je Ivanisevic.
Prema vazecim srpskim zakonima, za zlocine koji su navodno pocinjeni u Ovcari moze biti izrecena kazna u trajanju do 40 godina.
Milanka Saponja-Hadzic je novinarka iz Beograda.