NOVO SUĐENJE ZA OPSADU SARAJEVA

U Hagu je ove sedmice počelo suđenje generalu nadležnom za srpske snage koje su za vrijeme bosanskog rata (1992-95.) izvršile opsadu Sarajeva.



Dva mjeseca nakon što je u žalbenom postupku general bosanskih Srba Stanislav Galić osuđen na doživotnu robiju zbog učešća u kampanji protiv bosanske prijestonice u periodu od septembra 1992. do avgusta 1994., njegov zamjenik i nasljednik, general Dragomir Milošević, našao se na optuženičkoj klupi zbog sličnih optužbi.



Kao bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa bosanskih Srba, Milošević se tereti po sedam tačaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, i to zbog artiljerijskih i snajperskih napada kojima je, u periodu od avgusta 1994. do novembra 1995., vršen teror nad stanovnicima Sarajeva.



Milošević se Tribunalu predao u decembru 2004., a potom se izjasnio kao nevin po svim tačkama optužnice.



Tokom trogodišnje opsade, vojska bosanskih Srba ubila je i ranila na hiljade civila. Helsinški komitet za ljudska prava procijenio je da je ubijeno oko 11,700 ljudi, uključujući 1,500 djece.



U Galićevoj se presudi iznosi zaključak da su civili bili mete napada dok su vršili svoje svakodnevne aktivnosti, kao što su uzgoj povrća, kupovina hrane ili šetnja s prijateljima. Neke od žrtava su čak ranjene i ubijene u vlastitim domovima, jer su hici prolazili kroz prozore, a granate kroz zidove.



U optužnici protiv Miloševića navodi se da je permanentni napad na sarajevske civile bio promišljen, neselektivan i pretjeran, a pri tome skoro bez ikakve vojne opravdanosti. „Ti napadi su bili smišljeni da bi se stanovništvo konstantno teroriziralo“, stoji u optužnici.



U svojoj ovosedmičnoj uvodnoj izjavi, tužilac Aleks Vajting (Alex Whiting) rekao je da su tokom 15 meseci, u periodu kada je Milošević komandovao Romanijskim korpusom, civili u Sarajevu bili izloženi „brutalnom granatiranju nadmoćnih vojnih snaga“.



„Nasumično i namjerno granatiranje civila od strane Sarajevsko-romanijskog korpusa imalo je za cilj ostvarivanje vojne premoći nad Armijom Bosne i Hercegovine (ABiH). Željeli su da ih prisile na kapitulaciju“, rekao je Vajting.



Tužilac tvrdi da je Milošević, u vrijeme dok je obavljao funkciju komandanta, pod vlastitom kontrolom imao skoro 18,000 vojnika, koje je angažirao u cilju „širenja terora među ljudima u Sarajevu“.



„Za ljude u Sarajevu, svaki dan je bio pitanje života i smrti. Bili su suočeni sa izborom: da umru od hladnoće ili da se, u potrazi za hljebom, izlože snajperskoj vatri“, kaže Vajting.



On je sudijama rekao da će tužilaštvo predočiti dokaze da je Milošević 19. januara 1995. lično izdao naređenje da se obezbijedi prijevoz snajperista u Sarajevo.



Drugi tužilac u ovom slučaju, Stefan Vespi (Stefan Waespi), rekao je da je Milošević poduzimao disciplinske mjere protiv dezertera, ali da nikada i ni na koji način nije kaznio odgovorne za snajperske napade na civile.



„General Milošević je nastavio kampanju terora koju je u Sarajevu počeo njegov prethodnik, general Galić. Mi smatramo da je general Milošević kriv po svim tačkama optužnice“, rekao je Vespi.



Sudsko vijeće je tužilaštvu odobrilo da izvede maksimalno 104 svjedoka. Dalo mu je 180 sati za saslušavanje tih svjedoka, pri čemu je i odbrani odobreno isto toliko vremena za unakrsno ispitivanje. To znači da će dokazni postupak optužbe biti okončan do početka aprila 2007.



Odbrana je za svoj dokazni postupak dobila 45 dana, a sudsko vijeće je odlučilo da suđenje mora biti završeno do sredine jula.



Predsjedavajući sudija Patrik Robinson (Patrick Robinson) rekao je da se radi o jednostavnom slučaju, koji bi mogao privesti kraju u predviđenom roku.



Još uvijek je nejasno hoće li Galićeva kazna biti tretirana kao važan presedan, ali je već sada izvjesno da će tužilac iznijeti slične dokaze.



Prvi svjedok će se pred sudom pojaviti 15. januara.



Aleksandar Roknić je izvještač IWPR-a iz Haga.