ešelj je tražio da mu se odobri da se brani samostalno, ali je predsjedavajući sudija Alfons Ori (Alphons Orie) prošlog avgusta odlučio da mu se – zbog „odsustva želje da razumije i poštuje“ temeljna pravila Tribunala – dodijeli stalni branilac.
Ubrzo je uslijedilo i saopštenje da je na tu funkciju, umjesto dotadašnjeg Šešeljevog branioca u pripravnosti, Tjarde van der Špoela (Tjarda van der Spoel), imenovan britanski advokat Dejvid Huper (David Hooper)
Šešelj je u februaru 2003. optužen po 14 tačaka za ratne zločine počinjene u Bosni i Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1993., kao i za učešće – zajedno sa pokojnim jugoslovenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem – u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo stvaranje „Velike Srbije“.
Međutim, sudije su u septembru od tužilaštva zatražile da razmotri odustajanje od nekih tačaka Šešeljeve optužnice, kako bi se smanjio broj svjedoka i ubrzao tok procesa.
Viša zastupnica tužilaštva, Hildegard Erc-Reclaf (Hildegard Uertz-Retzlaff), izašla je u susret tom zahtjevu, povlačeći optužbe koje su se ticale zločina počinjenih u nekoliko opština.
U podnesku od 11. oktobra, kojim je zatražio usporavanje toka suđenja, Huper je objasnio da je odbrana u posljednje vrijeme došla do velikog broja dokaza, tako da joj je neophodno dodatno vrijeme kako bi se uspješno pripremila za suđenje.
Rekao je i da će u dane u koje sud ne bude zasjedao odbrana biti u prilici da svoj slučaj temeljito priprema, a da pri tom ne ugrozi početak suđenja, zakazan za 2. novembar.
Tužilaštvo se usprotivilo prijedlogu odbrane, tvrdeći da bi prema takvom rasporedu svjedocima optužbe bilo teško da izlože svoja svjedočenja.
Naime, svjedoci bi stalno morali putovati u Hag i nazad, ili bi morali duže vrijeme ostati u Hagu, odvojeni od svojih porodica.
U odluci koju je sudsko vijeće donijelo 19. oktobra, sudija Ori je rekao da će vijeće – iako je saglasno sa prijedlogom odbrane da tokom prvih mjeseci zasjeda samo nekoliko dana nedjeljno – imati „fleksibilan pristup“ saslušavanju svjedoka, kako bi se izbjeglo da oni budu izloženi „dodatnim rizicima ili neprijatnostima“.
To je shvaćeno kao mogućnost da se tokom novembra i decembra u dvodnevne i trodnevne rasporede dodaje po još jedan dan, kako bi se svjedoku ili svjedokinji omogućilo da dovrši svoj iskaz.
Izlazeći u susret zahtjevu odbrane, sudija Ori je rekao da to čini zato što se – budući da će predloženi raspored biti na snazi samo kratko vrijeme – to „neće odraziti na ukupnu efikasnost i pravičnost sudskog postupka“.
Ubrzo je uslijedilo i saopštenje da je na tu funkciju, umjesto dotadašnjeg Šešeljevog branioca u pripravnosti, Tjarde van der Špoela (Tjarda van der Spoel), imenovan britanski advokat Dejvid Huper (David Hooper)
Šešelj je u februaru 2003. optužen po 14 tačaka za ratne zločine počinjene u Bosni i Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1993., kao i za učešće – zajedno sa pokojnim jugoslovenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem – u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo stvaranje „Velike Srbije“.
Međutim, sudije su u septembru od tužilaštva zatražile da razmotri odustajanje od nekih tačaka Šešeljeve optužnice, kako bi se smanjio broj svjedoka i ubrzao tok procesa.
Viša zastupnica tužilaštva, Hildegard Erc-Reclaf (Hildegard Uertz-Retzlaff), izašla je u susret tom zahtjevu, povlačeći optužbe koje su se ticale zločina počinjenih u nekoliko opština.
U podnesku od 11. oktobra, kojim je zatražio usporavanje toka suđenja, Huper je objasnio da je odbrana u posljednje vrijeme došla do velikog broja dokaza, tako da joj je neophodno dodatno vrijeme kako bi se uspješno pripremila za suđenje.
Rekao je i da će u dane u koje sud ne bude zasjedao odbrana biti u prilici da svoj slučaj temeljito priprema, a da pri tom ne ugrozi početak suđenja, zakazan za 2. novembar.
Tužilaštvo se usprotivilo prijedlogu odbrane, tvrdeći da bi prema takvom rasporedu svjedocima optužbe bilo teško da izlože svoja svjedočenja.
Naime, svjedoci bi stalno morali putovati u Hag i nazad, ili bi morali duže vrijeme ostati u Hagu, odvojeni od svojih porodica.
U odluci koju je sudsko vijeće donijelo 19. oktobra, sudija Ori je rekao da će vijeće – iako je saglasno sa prijedlogom odbrane da tokom prvih mjeseci zasjeda samo nekoliko dana nedjeljno – imati „fleksibilan pristup“ saslušavanju svjedoka, kako bi se izbjeglo da oni budu izloženi „dodatnim rizicima ili neprijatnostima“.
To je shvaćeno kao mogućnost da se tokom novembra i decembra u dvodnevne i trodnevne rasporede dodaje po još jedan dan, kako bi se svjedoku ili svjedokinji omogućilo da dovrši svoj iskaz.
Izlazeći u susret zahtjevu odbrane, sudija Ori je rekao da to čini zato što se – budući da će predloženi raspored biti na snazi samo kratko vrijeme – to „neće odraziti na ukupnu efikasnost i pravičnost sudskog postupka“.
