SUCI RAZMATRAJU BUDUCNOST MILOSEVICEVOG SLUCAJA
Haski suci zaokupljeni su sudbinom sudjenja oboljelom bivsem predsjedniku, kojeg se tereti za genocid.
SUCI RAZMATRAJU BUDUCNOST MILOSEVICEVOG SLUCAJA
Haski suci zaokupljeni su sudbinom sudjenja oboljelom bivsem predsjedniku, kojeg se tereti za genocid.
Zdravstvena kriza – u koju je ocito zapao bivsi jugoslavenski predsjednik Slobodan Milosevic – navela je suce da se pozabave osnovnim pitanjima vezanim za buducnost sudskog procesa koji se protiv njega vodi po optuzbama za ratne zlocine, ukljucujuci genocid.
Do zastoja je doslo 15. studenoga/novembra, kada je Milosevic – koji, usprkos kronicnim zdravstvenim problemima izazvanim povisenim krvnim tlakom, insistira na samostalnoj obrani – saopcio kako nije u stanju nastaviti s obranom. U medjuvremenu se okrivljeni nije pojavljivao u sudnici.
Nakon posljednjeg u nizu odlaganja na sudjenju koje traje vec skoro cetiri godine, suci su za 29. studenoga/novembra zakazali posebno zasjedanje na kojem ce se raspravljati o razdvajanju optuznica podignutih protiv Milosevica.
To bi znacilo okoncanje onog dijela sudjenja koje se odnosi na zlocine koji su navodno pocinjeni na Kosovu, te donosenje presude po tim tockama optuznice znatno ranije no sto se ocekivalo. Sustina je, vjerojatno, u tome da se barem u jednom segmentu sudskog procesa sprijece problemi koji bi uslijedili u slucaju da dodje do daljeg pogorsanja zdravstvenog stanja okrivljenog.
Milosevic je vec potrosio tri cetvrtine od ukupne kolicine vremena koja mu je dodijeljena za obranu. Pritom se gotovo iskljucivo bavio Kosovom, odnosno onim dijelom optuznice koji ga tereti za nadziranje kampanje etnickog ciscenja albanskog stanovnistva, sprovedene tokom 1998. i 1999.
Ukoliko se suci opredijele za prijevremeno okoncanje sudjenja za Kosovo, Milosevic bi se tek potom bavio onim dijelom optuznice koji pokriva zlocine pocinjene pocetkom devedesetih u Hrvatskoj i Bosni. Optuzba za genocid sadrzana je u „bosanskom“ dijelu optuznice.
No, izvjesni su analiticari vec izrazili zabrinutost mogucnoscu da odvajanje „kosovske“ optuznice u praksi dovede do odgadjanja ostatka procesa.
Prilikom ranije rasprave o „odvajanju“, koja je vodjena u srpnju/julu 2004., suci su se ideji razdvajanja optuznica usprotivili upravo uz komentar da bi ono „neizbjezno“ rezultiralo time da preostale optuzbe ne bi ni bile procesuirane.
„Ako dodje do ozbiljnijeg pogorsanja zdravstvenog stanja gospodina Milosevica, ta vrsta zabrinutosti postala bi potpuno legitimna“, izjavio je za IWPR Ricard Diker (Richard Dicker), direktor programa za pravosudje Medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih prava (Human Rights Watch).
Po Dikerovim rijecima, pitanje razdvajanja bi napokon trebalo biti razrijeseno nekom vrstom kompromisa izmedju onoga sto je „ u interesu pravde“ – da se sudjenje okonca – i Milosevicevog „elementarnog prava na posteno sudjenje“.
Optuznica protiv Milosevica prvobitno je i bila podijeljena na tri zasebna dijela, koji su se redom odnosili na ratove u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu. Medjutim, tuzilastvo je 2002. godine uspjelo u svom nastojanju da sve optuzbe budu spojene u jedinstvenu optuznicu. Suci zalbenog vijeca su, s druge strane, jos tada ukazale na to da ce se, ukoliko se objedinjeni postupak (koji je vec sam po sebi veoma kompliciran) pokaze kao nesprovodiv, ponovo pribjeci razdvajanju optuznica.
U pisanoj odluci objavljenoj 22. studenoga/novembra suci su saopcile kako je dosao trenutak za razmatranje potonje opcije. Pravdajuci tu svoju procjenu, sudsko vijece je ukazalo na krhkost Milosevicevog zdravlja i odgadjanje roka za okoncanje dokaznog postupka obrane, koji je s listopada/ oktobra ove godine vec pomjeren za ozujak/mart 2006. U odluci se takodjer istice kako je popis svjedoka koje je Milosevic namjeravao pozvati povodom Kosova vec sada gotovo iscrpen.
Osim sto su zakazali raspravu o razdvajanju optuznica, suci su zatrazili i da im lijecnici podnesu i dodatne izvjestaje o optuzenikovom zdravstvenom stanju. Procjene lijecnicke sluzbe Tribunala razlikuju se od onih koje su iznijeli clanovi Milosevicevog medicinskog tima.
I tuzioci i Milosevicevi pravni savjetnici vec su najavili kako se namjeravaju usprotiti odvajanju kosovskog dijela optuznice. Srpska medijska kuca B92 prenijela je izjavu Milosevicevog pravnog savjetnika Zdenka Tomanovica, koji tvrdi da razdvajanje postupaka nije neophodno, te da bi takva odluka „ozbiljno ugrozila“ planove obrane.
Osim sto su ukazali na opasnost koja u tom slucaju prijeti ostatku optuznice, tuzioci su - prilikom posljednjeg razmatranja ovog pitanja - konstatirali kako prava priroda zlocina koji su navodno pocinjeni u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu moze biti shvacena tek ako je rasprava o njima objedinjena.
Predstavnica za stampu Florans Artman (Florence Hartmann) potvrdila je da ce se hasko tuzilastvo suprotstaviti odvajanju kosovskog dijela optuznice, ali je odbila navesti argumente na koje se optuzba namjerava pozvati na raspravi.
Ostalo je nejasno sto ce se desiti ukoliko se suci zaista budu opredijelile za odvajanje kosovskog dijela sudskog procesa. Glasnogovornik Tribunala, Dzim Lendejl (Jim Landale), izjavio je za IWPR da, prema njegovim saznanjima, ta vrsta odluke nikada ranije nije donesena.
Dakle, cini se vjerojatnim da ce jedna ili obje strane u sporu svakako biti protiv razdvajanja. Takodjer, zalbeno je vijece u dosadasnjem toku sudjenja u vise navrata ponistilo neke od najvaznijih sudackih odluka – pored ostalog i onu kojom je (protivno volji okrivljenog) vodjenje dokaznog postupka obrane bilo prepusteno sluzbeno odredjenim braniocima.
U medjuvremenu su, i pored zabrinutosti zbog mogucih posljedica koje bi takva odluka mogla imati po dijelove optuznice koji se ticu Bosne i Hrvatske, pojedini analiticari ipak pokazali izvjesno razumijevanje za ocigledno nastojanje sudskog vijeca da makar jedan dio Milosevicevog sudjenja privede kraju.
Nizozemska pravnica koja vec dugo prati zbivanja u Tribunalu, Hakelina Verin-Stjuart (Heikelina Verrijn Stuart) izjavila je za IWPR kako je, gledano iz te perspektive, optuznice protiv Milosevica odavno trebalo razdvojiti.
„Zalbeno vijece upozorilo je da ce jedinstveno sudjenje biti dugo i komplicirano“, rekla je ona. „Ali nitko nije ni naslucivao koliko dugo, komplicirano i – beskrajno.“
Michael Farquhar je izvjestac IWPR-a iz Londona.
Do zastoja je doslo 15. studenoga/novembra, kada je Milosevic – koji, usprkos kronicnim zdravstvenim problemima izazvanim povisenim krvnim tlakom, insistira na samostalnoj obrani – saopcio kako nije u stanju nastaviti s obranom. U medjuvremenu se okrivljeni nije pojavljivao u sudnici.
Nakon posljednjeg u nizu odlaganja na sudjenju koje traje vec skoro cetiri godine, suci su za 29. studenoga/novembra zakazali posebno zasjedanje na kojem ce se raspravljati o razdvajanju optuznica podignutih protiv Milosevica.
To bi znacilo okoncanje onog dijela sudjenja koje se odnosi na zlocine koji su navodno pocinjeni na Kosovu, te donosenje presude po tim tockama optuznice znatno ranije no sto se ocekivalo. Sustina je, vjerojatno, u tome da se barem u jednom segmentu sudskog procesa sprijece problemi koji bi uslijedili u slucaju da dodje do daljeg pogorsanja zdravstvenog stanja okrivljenog.
Milosevic je vec potrosio tri cetvrtine od ukupne kolicine vremena koja mu je dodijeljena za obranu. Pritom se gotovo iskljucivo bavio Kosovom, odnosno onim dijelom optuznice koji ga tereti za nadziranje kampanje etnickog ciscenja albanskog stanovnistva, sprovedene tokom 1998. i 1999.
Ukoliko se suci opredijele za prijevremeno okoncanje sudjenja za Kosovo, Milosevic bi se tek potom bavio onim dijelom optuznice koji pokriva zlocine pocinjene pocetkom devedesetih u Hrvatskoj i Bosni. Optuzba za genocid sadrzana je u „bosanskom“ dijelu optuznice.
No, izvjesni su analiticari vec izrazili zabrinutost mogucnoscu da odvajanje „kosovske“ optuznice u praksi dovede do odgadjanja ostatka procesa.
Prilikom ranije rasprave o „odvajanju“, koja je vodjena u srpnju/julu 2004., suci su se ideji razdvajanja optuznica usprotivili upravo uz komentar da bi ono „neizbjezno“ rezultiralo time da preostale optuzbe ne bi ni bile procesuirane.
„Ako dodje do ozbiljnijeg pogorsanja zdravstvenog stanja gospodina Milosevica, ta vrsta zabrinutosti postala bi potpuno legitimna“, izjavio je za IWPR Ricard Diker (Richard Dicker), direktor programa za pravosudje Medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih prava (Human Rights Watch).
Po Dikerovim rijecima, pitanje razdvajanja bi napokon trebalo biti razrijeseno nekom vrstom kompromisa izmedju onoga sto je „ u interesu pravde“ – da se sudjenje okonca – i Milosevicevog „elementarnog prava na posteno sudjenje“.
Optuznica protiv Milosevica prvobitno je i bila podijeljena na tri zasebna dijela, koji su se redom odnosili na ratove u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu. Medjutim, tuzilastvo je 2002. godine uspjelo u svom nastojanju da sve optuzbe budu spojene u jedinstvenu optuznicu. Suci zalbenog vijeca su, s druge strane, jos tada ukazale na to da ce se, ukoliko se objedinjeni postupak (koji je vec sam po sebi veoma kompliciran) pokaze kao nesprovodiv, ponovo pribjeci razdvajanju optuznica.
U pisanoj odluci objavljenoj 22. studenoga/novembra suci su saopcile kako je dosao trenutak za razmatranje potonje opcije. Pravdajuci tu svoju procjenu, sudsko vijece je ukazalo na krhkost Milosevicevog zdravlja i odgadjanje roka za okoncanje dokaznog postupka obrane, koji je s listopada/ oktobra ove godine vec pomjeren za ozujak/mart 2006. U odluci se takodjer istice kako je popis svjedoka koje je Milosevic namjeravao pozvati povodom Kosova vec sada gotovo iscrpen.
Osim sto su zakazali raspravu o razdvajanju optuznica, suci su zatrazili i da im lijecnici podnesu i dodatne izvjestaje o optuzenikovom zdravstvenom stanju. Procjene lijecnicke sluzbe Tribunala razlikuju se od onih koje su iznijeli clanovi Milosevicevog medicinskog tima.
I tuzioci i Milosevicevi pravni savjetnici vec su najavili kako se namjeravaju usprotiti odvajanju kosovskog dijela optuznice. Srpska medijska kuca B92 prenijela je izjavu Milosevicevog pravnog savjetnika Zdenka Tomanovica, koji tvrdi da razdvajanje postupaka nije neophodno, te da bi takva odluka „ozbiljno ugrozila“ planove obrane.
Osim sto su ukazali na opasnost koja u tom slucaju prijeti ostatku optuznice, tuzioci su - prilikom posljednjeg razmatranja ovog pitanja - konstatirali kako prava priroda zlocina koji su navodno pocinjeni u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu moze biti shvacena tek ako je rasprava o njima objedinjena.
Predstavnica za stampu Florans Artman (Florence Hartmann) potvrdila je da ce se hasko tuzilastvo suprotstaviti odvajanju kosovskog dijela optuznice, ali je odbila navesti argumente na koje se optuzba namjerava pozvati na raspravi.
Ostalo je nejasno sto ce se desiti ukoliko se suci zaista budu opredijelile za odvajanje kosovskog dijela sudskog procesa. Glasnogovornik Tribunala, Dzim Lendejl (Jim Landale), izjavio je za IWPR da, prema njegovim saznanjima, ta vrsta odluke nikada ranije nije donesena.
Dakle, cini se vjerojatnim da ce jedna ili obje strane u sporu svakako biti protiv razdvajanja. Takodjer, zalbeno je vijece u dosadasnjem toku sudjenja u vise navrata ponistilo neke od najvaznijih sudackih odluka – pored ostalog i onu kojom je (protivno volji okrivljenog) vodjenje dokaznog postupka obrane bilo prepusteno sluzbeno odredjenim braniocima.
U medjuvremenu su, i pored zabrinutosti zbog mogucih posljedica koje bi takva odluka mogla imati po dijelove optuznice koji se ticu Bosne i Hrvatske, pojedini analiticari ipak pokazali izvjesno razumijevanje za ocigledno nastojanje sudskog vijeca da makar jedan dio Milosevicevog sudjenja privede kraju.
Nizozemska pravnica koja vec dugo prati zbivanja u Tribunalu, Hakelina Verin-Stjuart (Heikelina Verrijn Stuart) izjavila je za IWPR kako je, gledano iz te perspektive, optuznice protiv Milosevica odavno trebalo razdvojiti.
„Zalbeno vijece upozorilo je da ce jedinstveno sudjenje biti dugo i komplicirano“, rekla je ona. „Ali nitko nije ni naslucivao koliko dugo, komplicirano i – beskrajno.“
Michael Farquhar je izvjestac IWPR-a iz Londona.
