SUDSKA KRONIKA: SLUCAJ HALILOVIC
Najkraci dokazni postupak obrane okoncan je cak i prije no sto se ocekivalo
SUDSKA KRONIKA: SLUCAJ HALILOVIC
Najkraci dokazni postupak obrane okoncan je cak i prije no sto se ocekivalo
Na sudjenju bivsem generalu bosanske vojske, Seferu Halilovicu, ovog tjedna je – poslije svega tri svjedoka i sedam radnih dana – okoncan dokazni postupak obrane.
Halilovicev advokat je proslog mjeseca najavio da ce njegovo izvodjenje dokaza trajati veoma kratko, ali je citav postupak zavrsen toliko brzo da je to i za same branioce predstavljalo iznenadjenje: umjesto planiranih sedam, pojavila su se samo tri svjedoka, pa je citava stvar okoncana neocekivano brzo.
Ipak, Halilovicevi advokati tvrde da su dovoljno uvjerljivo dokazali da njihov klijent nije imao “efektivnu kontrolu” nad jedinicama koje su pocinile zlocine.
U razdoblju na koji se odnosi optuznica – koja ga tereti po jednoj tocki za krsenje zakona i obicaja ratovanja, a u vezi s ubojstvom 62 bosanska Hrvata u selima Grabovica i Uzdol, pocinjenim u rujnu/septembru 1993. – Sefer Halilovic je bio nacelnik generalstaba bosanske vojske. Spomenuti zlocini odigrali su se tokom vojne operacije pod sifriranim nazivom “Neretva 93”, ciji je cilj bila deblokada grada Mostara.
Halilovica se tereti na temelju zapovjedne odgovornosti, odnosno zbog toga sto nije sprijecio zlocine koje su navodno pocinili njegovi potcinjeni, niti makar naknadno kaznio pocinitelje.
U svojoj uvodnoj rijeci, Halilovicev advokat Piter Morisi (Peter Morissey) je 27. lipnja/juna nagovijestio da ce obrana pokusati dokazati kako njen klijent nikada nije “de facto” zapovijedao spomenutom operacijom. Tokom citavog sudjenja, koje je pocelo u sijecnju/januaru ove godine, obrana je tvrdila kako je Halilovic imao pravo “izdavanja izvjesnih naredjenja” tek ukoliko bi mu to prethodno odobrio njegov nadredjeni i vrhovni zapovjednik bosanske vojske, Rasim Delic.
Tokom razdoblja koje im je stavljeno na raspolaganje, tuzioci su – za otprilike cetiri mjeseca – izveli 38 svjedoka, dok su od dvojice uzeli pisane izjave, a sve u cilju dokazivanja Haliloviceve odgovornosti za zlocine u Grabovici i Uzdolu.
Sva trojica svjedoka obrane govorila su uglavnom o masakru u Uzdolu, jer je – prema procjeni advokata – tuzilastvo za taj zlocin ponudilo slabije dokaze.
Jedan od svjedoka – koji se pred sudom pojavio uz mjere zastite – izjavio je kako vojnici bosanske vojske ubojstva u Uzdolu nisu izvrsili hladnokrvno (kako tvrde tuzioci), nego u samoobrani.
Drugi svjedok, Mehmed Behlo – koji je tokom rata bio bosanski oficir srednjeg ranga – konstatirao je u pisanoj izjavi danoj 2001. kako mu je “bilo jasno da je Halilovic bio nadlezan [za operaciju “Neretva 93”], jer su mu svi ostali podnosili izvjestaje”.
Medjutim, prilikom proslotjednog pojavljivanja, Behlo je porekao da je istraziteljima ikada rekao bilo sto slicno.
Zavrsne rijeci obaju strana zakazane su za 25. kolovoza/augusta.
Merdijana Sadovic izvjestava za IWPR iz Haga.
