Zatvara se raj za krijumcare

Vlada Crne Gore najavila je pocetkom avgusta odlucnu akciju borbe protiv ilegalne ekonomije kako bi sprijecila da se zemlja pretvori u "Balkansku Kolumbiju".

Pritisnuta nedostatkom novca u republickom budzetu, neplacanjem poreza, ali i narastujucim pritiscima sa Zapada i u samoj Crnoj Gori, vlada u Podgorici se mora odlucno obracunati sa korupcijom u sopstvenim redovima i mocnim sefovima ilegalne tvrgovine kako bi ova akcija urodila plodom.

Prioritet vlade je napad na ilegalni uvoz robe. Trgovcima je ponudjena amnestija ukoliko prijave robu i plate porez na promet i carinu roba koje su do sada uvezli. Finansijska policija trenutno ispituje one koji se nisu odazvali ovom pozivu. Sledeca faza pocece od septembra kada se ocekuju istrage i krivicna gonjenja organizatora ilegalne trgovine i drugih koji su umijesani u krijumcarsku mrezu.

U nekoliko posljednjih mjeseci Crnu Goru potresa vise korupcionaskih afera u kojima su glavni akteri najuticajni ljudi crnogorskog politickog i ekonomskog vrha.

Najteze optuzbe ticu se crnogorskog predsjednika Mila Djukanovica, koga je hrvatski nedjeljnik "Nacional" u vise brojeva optuzio za saucesnistvo u svercu duvana, pa cak i za neka ubistva ljudi ukljucenih u ovaj posao. Crnogorski parlament potrosio je ovog ljeta dane i dane raspravljajuci o Djukanovicevim navodnim vezama sa duvanskom mafijom.

Nakon te rasprave formirana je skupstinska komisija, koja bi trebalo da istrazi navode o umijesanosti crnogorskog predsjednika u "balkansku duvansku aferu".

Rade Bojovic, analiticar u Centru za demokratiju iz Podgorice, pozdravio je najnoviju akciju vlade. Medjutim, skeptican je po pitanju njene efikasnosti.

"Tesko je zamisliti da ce vlada ocistiti sopstvene redove od onih koji su umijesani u korupciju", kaze Bojovic, dodajuci da ce vlada biti kaznjena na izborima ukoliko ne bude savladala problem sive ekonomije.

Prema procjenama strucnjaka, izmedju 40 i 60 odsto ukupnih ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori odvija se, vec godinama, u sferi sive ekonomije. Dohodak na ovaj nacin, prema istim procjenama, stice vise od 50 hiljada ljudi. Prema nezvanicnim podacima od sive ekonomije zivi izmedju 70 i 100 hiljada Crnogoraca, sto je oko sestina ukupnog broja stanovnika ove drzave.

Crna Gora je postala Meka za nelegalne poslove jos pocetkom devedesetih, kada su uvedene sankcije medjunarodne zajednice. Za vreme dugogodisnje medjunarodne izolacije, ukoliko bi nekome poslo za rukom da prosvercuje robu pod nosem medjunarodnih posmatra, on je bio pozdravljen kao heroj.

Prvi rezultati vladine akcije potvrdjuju da legalizacija sivog trzista nosi brojne probleme. Dio ovdasnjih trgovaca odazvao se pozivu vlasti i do 10.avgusta prijavio nelegalno nabavljenu robu, uglavnom cigarete i prehrambene proizvode stranog porijekla, u ukupnoj vrijednosti od 20 miliona maraka.

Sva prijavljena roba je legalizovana bez posljedica po njene vlasnike. No, cim je sredinom avgusta finansijska policija krenula u kontrolu, pokazalo se da je neprijavljene robe na koju nijesu placene carinska i poreska opterecenja neuporedivo vise.

Uporedo sa ovom akcijom u Crnoj Gori je zavladala opsta nestasica uvoznih roba, posebno cigareta. Cijene su naglo skocile. Potrosaci nijesu krili nezadovoljstvo, glasno negodujuci protiv ovdasnjih vlasti, koje nijesu obezbijedile mogucnost da se do robe dodje na legalan nacin.

U Crnoj Gori se, recimo, dnevno proda oko 200 hiljada paklica duvana, sto pokazuje da ovaj problem nije mali.

Poceli su i prvi protesti. Nekoliko stotina prodavaca sa podgorickih pijaca, koji vec godinama preprodaju nelegalno uvezenu robu, demonstriralo je pred Vladom Crne Gore zahtijevajuci legalizaciju posla i dozvolu za nastavak rada.

Njihovom protestu i zahtjevima pridruzile su se i "kolege" iz drugih crnogorskih gradova.

Pijacni preprodavci jeftine garderobe, kozmetike i uvozne hrane kazu:

"Nije siva ekonomija ovo sto mi preprodajemo po pijacama, vec sleperi, brodovi i avioni prepuni robe koji su stizali sa svih strana, i od kojih su neki ljudi zaradili velike pare. Mi smo posljednji u tom lancu i najmanje smo zaradjivali".

Gotovo identicnu argumentaciju imali su i legalni trgovci i ugostitelji, koji su prije nekoliko mjeseci protestovali zbog vladine odluke o obaveznom uvodjenju registar kasa, kako bi se poboljsala naplata poreza na promet.

Oni se bune da u dosadasnjim akcijama finansijske policije nijesu obuhvacene "krupne zvjerke" sa vrha piramide sive ekonomije. Ljudi, koju su "prva ruka" u nelegalnim poslovima i zahvaljujuci kojima neocarinjena i neprijavljena roba dolazi u Crnu Goru, jos nijesu dosli pod udar vladinih mjera.

Predstavnici crnogorskih vlasti za IWPR iznose nezvanicnu procjenu da je u tajnim magacinima organizatora ilegalnih poslova uskladistena roba ogromne vrijednosti. Samo neprijavljene cigarete, po njihovoj racunici, na ulici vrijede vise od 15 miliona maraka.

Predrag Markovic, direktor Direkcije za javne prihode tvrdi da "od kontrole niko nece biti zasticen". Ali, ostaje da se vidi da li ce se akcija Vlade sa konfiskovanja cigareta prosiriti na zaplijenu brodova koji ih dovoze u zemlju

Mnogo je toga sto ukazuje da "nedodirljivost" povlascenih obezbjedjuju jake veze i zajednicki poslovi sa pojedincima iz crnogorske politike, policije, carinskih sluzbi i finasijske inspekcije. To i pricu o borbi protiv sivog trzista svodi na zloupotrebe polozaja i korupciju ovdasnjih vlasti. Temu koja je sve aktuelnija u Crnoj Gori.

Aferom "Nacional" najvise su se bavili Djukanovicevi oponeti iz Narodne stranke. Da bi amortizovali napade predstavnici vladajuce elite uzvratili su sa kontra optuzbama. Predsjednik narodnjaka Dragan Soc optuzen je za zloupotrebu polozaja i pronevjeru nekolika miliona maraka, namijenjenih reformi crnogorskog pravosudja.

Visi tuzilac iz Podgorice prikuplja dokaze o poslu u kome je predsjednik Soc, u vrijeme dok je bio ministar pravde, od 1998. do januara 2001, podgorickoj firmi "Koding" nezakonito ustupio posao vrijedan 1,8 miliona maraka. Socevi oponenti, poredjenja radi, navode da je za gotovo identican posao izrade softvera Elektrotehnickom fakultetu u Podgorici placeno manje od 100 hiljada maraka.

Uz to, podgoricki mediji prenose da je Dragan Soc nedavno, za 15 hiljada maraka, kupio ukradeni automobil. Soc, inace jedan od lidera koalicije "Zajedno za Jugoslaviju", nije demantovao ove navode.

Vlast se nasla u nezavidnom polozaju i zbog afere "Telekom" ciji je doskorasnji direktor Jusuf Fetahovic, inace clan Djukanovicevog DPS-a, takodje optuzen za zloupotrebu polozaja. Jedan od clanova Upravnog odbora tog preduzeca danas tvrdi: "Ne sjecam se investicije u 'Telekomu' koja je vodjena zakonito". A u pitanju su poslovi vrijedni, samo u prosloj godini, vise od 50 miliona maraka.

Vladajuca elita u ozbiljnoj je dilemi kako da stabilizuje svoju vlast uzdrmanu brojnim korupcionim aferama. Jedan izvor IWPR-a tvrdi da je predsjednik Djukanovic odlucio da na jesen krene u obracun i sa "velikim ribama", onim koji su doskora bili zasticeni vezama sa politickim i policijskim vrhom. No, taj bi potez mogao biti rizican i za samog Djukanovica posto postoji opasnost da mu mnogi sadasnji saveznici okrenu ledja.

Upuceni tvrde - sve ce biti mnogo jasnije vec u septembru, posto bi, navodno, tada trebala da pocne akcija "ciscenja sopstvenih redova" u vladajucem DPS-u.

Zoran Radulovic je novinar nedeljnika "Monitor" iz Podgorice.