Optuzen bivsi vodja hrvatskih Srba

Tribunal je ovog tjedna otpecatio optuznicu protiv Gorana Hadzica, bivseg predsjednika takozvane Republike Srpske Krajine (RSK). Hadzic je po 14 tocaka optuzen za krsenje zakona i obicaja ratovanja.

S tekstom optuznice je, kako je saopceno 16. srpnja/jula, prvo bio upoznat Savjet ministara Srbije i Crne Gore, zemlje u kojoj Hadzic – kako se pretpostavlja – i boravi. Ministar inozemnih poslova Vuk Draskovic izjavio je da je njegovom ministarstvu optuznica stigla 13. srpnja/jula, pri cemu je Tribunal zahtijevao da javnost o tome ne bude obavjestavana tokom sljedeca 72 sata.

Hadzic ima 45 godina, a prije no sto je 1991. izbio rat u Hrvatskoj bio je skladistar. Nakon sto su srpske snage uz podrsku beogradske vlade preuzele kontrolu nad dijelovima hrvatske teritorije, Hadzic je naglo napredovao, da bi naposljetku postao i predsjednik samoproklamirane drzave.

Optuznica se odnosi na razdoblje do isteka njegovog mandata, odnosno prosinca/decembra 1993. Nepune dvije godine kasnije, hrvatske su snage zaposjele spomenuto podrucje, cime je i ukinut srpski pobunjenicki entitet.

Hadzic je navodno bio umijesan u zajednicki zlocinacki poduhvat, u kojem su sudjelovale osobe poput jugoslavenskog predsjednika Slobodana Milosevica, kao i Milan Martic (takodjer bivsi lider hrvatskih Srba), Jovica Stanisic (sef drzavne sigurnosti), Franko Simatovic (zapovjednik specijalnih jedinica), Vojislav Seselj (ultra-desnicarski politicar), te Zeljko Raznatovic “Arkan” (pokojni paravojni lider).

Svrha je tog zajednickog zlocinackog poduhvata, prema navodima tuzilastva, “bilo prisilno raseljavanje vecine hrvatskog i ostalog nesrpskog stanovnistva s otprilike jedne trecine teritorije Republike Hrvatske (RH) . . . a s ciljem da oni postanu dio nove, srpske drzave.”

Konkretno, Hadzica optuznica tereti za sudjelovanje u progonima, unistenjima, ubojstvima, zatvaranjima, mucenjima, nehumanom tretmanu, okrutnom postupanju, deportacijama, prisilnoj razmjeni, nemilosrdnom unistavanju i pljacki javnog ili privatnog vlasnistva, i to u mjestima kao sto su Dalj, Erdut, Klisa, Lovas, Granovac i Vukovar.

Kao posebno mucnu epizodu optuznica navodi da su jedinice kojima je zapovijedao Hadzic – zajedno sa snagama koje su bile pod kontrolom Beograda, kao i jos jednom dobrovoljackom formacijom – prisilile 50 hrvatskih civila, koji su se nalazili na prinudnom radu u selu Lovas, da prodju kroz minsko polje na periferiji grada. Tom prilikom je – sto u eksplozijama, sto u pucnjavi – poginulo dvadeset i dvoje ljudi.

Hadzicu ovo nije prvi put da je optuzen pred Tribunalom. U optuznici koja je protiv Milosevica podignuta 2002., njegovo je ime spomenuto u svojstvu suizvrsioca.

Ostaje da se vidi kako ce se Srbija – na koju se vrsi sve veci pritisak kako bi uhapsila sve osobe optuzena za ratne zlocine koji se kriju na njenoj teritoriji – reagirati na optuznicu.

Smatra se da ogromna vecina haskih bjegunaca zivi (ili provodi izvjestan dio vremena) u Srbiji i Crnoj Gori.

Rachel S. Taylor je urednica IWPR-a u Hagu.