SUDSKA KRONIKA: SLUCAJ KRAJISNIK

Na sudjenju bivsem predsjedniku parlamenta bosanskih Srba, Momcilu Krajisniku, ovoga tjedna je bilo rijeci o tome da je pocetkom devedesetih – u vrijeme trajanja oruzanih sukoba – okrivljenom na srcu podjednako bila dobrobit svih etnickih grupa.

Zbog navodnog sudjelovanja u kampanji etnickog ciscenja nesrpskog stanovnistva s veceg dijela bosanske teritorije – pocinjenog tokom 1991. i 1992. godine – Krajisnika se tereti za ratne zlocine, ukljucujuci i genocid.

U optuznici koja je protiv njega podignuta pobrojano je vise od 40 primjera masovnih ubojstava za koja je on navodno odgovoran. Takodjer se spominju i premlacivanja, silovanja, mucenja i pogubljenja, poput onih koja su izvrsena u zatvorskim centrima Omarska, Manjaca i Keraterm.

Medjutim, svjedok obrane Aleksandar Divcic – koji je u spomenutom razdoblju predsjedavao humanitarnom organizacijom Dobrotvor, koja je pak tijesno suradjivala s optuzenikovom Srpskom demokratskom strankom (SDS) – tvrdi da je rijec o sasvim drugacijem tipu covjeka.

„[Krajisnik je] od mene trazio da pomazem svakome kome je pomoc neophodna, svejedno o kome se radi – Hrvatima, Muslimanima ili Srbima“, prisjetio se Divcic.

Svjedok je takodjer naglasio kako smatra da su tuzioci precijenili moc koju je Krajisnik navodno posjedovao u spomenutom razdoblju.

Tuzioci, naime, tvrde da je upravo Krajisnik – kao netko tko je tokom 1992. bio predsjednik SDS-a – odobrio sest „strateskih ciljeva“ vlastite partije. Medju njima je ocito bilo i nastojanje da se bosanski Srbi odvoje od ostalih etnickih grupa i oforme jedinstvenu teritoriju koja ce biti pripojena Srbiji.

Prisjecajuci se Krajisnikovog ponasanja tokom rata, Divcic ga je opisao kao osobu veoma zabrinutu, ali ne samo za sudbinu srpskog stanovnistva.

Svjedok se pozvao na razgovor koji je sa Krajisnikom u srpnju/julu 1992. vodio o isporuci pomoci namijenjenoj Sarajevu, koja se nije mogla probiti kroz ratom zahvacena podrucja. Krajisnik je tada Divcica obavijestio o konvoju koji ce moci isporuciti posiljku; cak je i svom osobnom vozacu nalozio da krene sa svjedokom u potragu za izgubljenom isporukom.

Divcic se prisjetio i da je Krajisnik tom prilikom izricito zahtijevao da pomoc mora doci do pripadnika sve cetiri etnicke grupe – Muslimana, Srba, Hrvata i Zidova. Svjedok je potvrdio i da je isporuka stigla do Sarajeva, kao da je naposljetku bila ravnomjerno raspodijeljena medju spomenutim nacionalnim zajednicama.

Svjedok se prisjetio i toga da je Krajisnik svojevremeno insistirao da se pomogne jednoj grupi Muslimana – koje je poznavao preko prijatelja – da se pridruze svojim obiteljima u Beogradu. Divcic je taj zahtjev ispunio tako sto je organizirao njihov prijevoz helikopterom do srpske prijestolnice.

Svjedok je cak naveo i da je Krajisnik u ozujku/martu 1991. bio pozvan pred Politicki savjet – savjetodavno tijelo SDS-a – gdje je morao odgovarati na optuzbe da previse uvazava stavove muslimanskih politicara.

Krajisnik je pak pokusavao obraniti se tvrdnjom da je veoma vazno da se „ucini sve kako bi se ostvarila demokracija“.

Pred sudom je ovoga tjedna vodjena i rasprava o tome s koliko je stvarne moci Krajisnik raspolagao kada je rijec o zbivanjima u Bosni pocetkom devedesetih. Branioci su zastupali stav po kojem okrivljeni nije bio toliko mocan da bi ga se moglo smatrati odgovornim za ono sto se desavalo na terenu.

Divcic je sucima rekao da, kao predsjednik parlamenta bosanskih Srba tokom prve polovine devedesetih, Krajisnik „nije imao nikakvu izvrsnu vlast“, te da je njegov glas u skupstini vrijedio koliko i svi ostali.

On je takodjer porekao tvrdnju tuzilastva da je Krajisnik bio suosnivac utjecajnog SDS-a. Divcic se prisjetio nekih od najranijih stranackih sastanaka kojima je osobno prisustvovao, i koji su odrzani u stanu Radovana Karadzica. Krajisnik, po njegovim rijecima, nije prisustvovao nijednom od njih.

Svjedok je stao i u obranu samog SDS-a, tvrdeci da ni ta partija nije proistekla ni iz cega drugog nego iz potrebae da se popuni jedna politicka praznina. Naime, ostale etnicke grupe su se odmah po uspostavljanju visestranacja u Bosni politicki organizirale, dok su ih Srbi u tome – po rijecima svjedoka – samo slijedili.

Krajisnikovi su branioci ovoga tjedna pokusali isposlovati odlaganje procesa kako bi sto bolje pripremili obranu.

Protekla su dva tjedna otkako su suci odbili odobriti odlaganje, i to usprkos tvrdnjama Krajisnikovih zastupnika da im klijent duguje oko 180.000 americkih dolara.

„To je ogromno opterecenje za nas tim“, izjavio je ovoga tjedna branilac Dejvid Dzos (David Josse). Dodao je i da citava „masa“ poslova, od kojih su neki „apsolutno sustiniski“, tek treba biti obavljena.

Adrienne N. Kitchen je stazistkinja IWPR-a u Hagu.