SUDSKA KRONIKA: SLUCAJ BLASKIC

kojeg je od optuzbe i obrane zatrazeno da iznesu stav o mogucem ponovnom

sudjenju generalu bosanskih Hrvata - Tihomiru Blaskicu.

Blaskic je 2000. bio proglasen krivim, nakon cega je upucen na izdrzavanje

(u to vrijeme rekordne) kazne u trajanju od 45 godina, koja mu je izrecena

za ratne zlocine.

Njemu se na teret stavlja pogrom u muslimanskom selu Ahmici, u kome je

vise od 100 muslimanskih muskaraca, zena i djece bilo liseno zivota, pri

cemu su neki od njih bili i zivi spaljeni.

No, Blaskicev advokat Rasel Hejman (Russell Hayman) tvrdi da veliki broj u

medjuvrijemenu otkrivenih dokumenata (iz same Hrvatske) dokazuje prvobitnu

tezu odbrane po kojoj general nije imao nikakvu kontrolu nad jedinicama

umjesanim u zlocine.

Izjavio je da je tim dokazima "potkopana logika argumenata" na osnovu

kojih je izrecena prvostupanjska presuda.

Citav slucaj vrti se oko jednog od kljucnih orudja kojim Tuzilastvo uopce

raspolaze - pojma zapovjedne odgovornosti. U pitanju je princip da svatko

moze biti proglasen krivim za ratne zlocine koje su pocinile njegove

jedinice, sve dok ne dokaze da nije znao za te zlocine ili da je poduzeo

sve sto je mogao da ih sprijeci ili kazni.

Blaskiceva obrana pocivala je na tvrdnji da su zlocine pocinile one

jedinice bosanskih Hrvata koje su djelovale potpuno nezavisno od njegovog,

a u sklopu "paralelnog zapovjednog lanca" (cija se prva karika nalazila u

Zagrebu).

Sada Hejman tvrdi da novootkriveni dokumenti upravo to i dokazuju, i

napominje kako suci - da su za sve to blagovemeno saznali - svakako ne bi

donijeli odluku koju su donijeli. Dokumenti su postala dostupna nakon sto

je na vlast tokom 2000. stupio hrvatski predsjednik Stipe Mesic.

Zalbeno vijece odlucilo je da kao nov dokazni materijal prihvati ukupno 47

dokumenata i dvije izjave svjedoka. U taj materijal ukljuceni su i

izvjestaji koje su o zlocinu u Ahmicima sacinile obavjestajne sluzbe, ne

samo iz Hrvatske, nego i iz samoproklamirane paradrzavne tvorevine

bosanskih Hrvata, Herceg-Bosne.

Hejman takodje istice da bi odluka u slucaju Blaskic svakako bila

drugacija da je sudcima pruzena prilika da saslusaju i dokaze s kasnije

odrzanog sudjenja Dariju Kordicu, koji je - upravo za zlocin u Ahmicima -

osudjen na 25 godina.

Na tom sudjenju svjedoci su potvrdili da Blaskic nije imao nikakvu

kontrolu nad dvjema jedinicama koje su pocinile zlocin - a u pitanju su

bile vojna policija i jedna specijalna jedinica, poznatija pod nazivom

Vitezovi.

Tuzilac Norman Ferel (Norman Farell), s druge strane, smatra da novi

dokazi nista ne mijenjaju, napominjuci da ne vidi "gresku" koja bi

opravdala ponovno sudjenje. On je odbacio tvrdnje obrane, kao i sugestiju

Zalbenog vijeca po kojoj novi dokazi kaznu u trajanju od 45 godina cine

deplasiranom.

Ferel je rekao da su spomenuti dokumenti zapravo "protivrecni i

neosnovani". Istakao je i da Blaskicevu vlast nad borbenim jedinicama u

Ahmicima potvrdjuje i cinjenica da je on cesto izdavao naredjenja svim

hrvatskim snagama u srednjoj Bosni. Napomenuo je i da je Blaskicu

pravodobno stigao i izvjestaj o akciji koja je izvedena u Ahmicima.

I obrana i optuzba saglasile su se da sudjenje ne treba ponavljati u

cjelini, jer veliki broj ranije iznijetih dokaza - poput, na primjer,

iskaza svjedoka - u medjuvrijemenu ni na koji nacin nije osporen.

Obrana zeli da se ponove ona svjedocenja koja se ticu Blaskiceve

zapovjedne odgovornosti. Hejman pri tom smatra da bi novo sudjenje moglo

potrajati od tri do sest mjeseci.

Vjera Bogati je dopisnica IWPR-a iz Haga i novinarka novinske agencije

SENSE.