BURA OKO OBJAVLJIVANJA IMENA OSUMNJIČENIH ZA SREBRENICU

Kada je prije dvije godine Komisija za Srebrenicu bosanskih Srba završila dugoočekivani izvještaj o onome što se u toj enklavi dogodilo jula 1995., on je odmah zaokupio pažnju javnosti.



Ne samo da su vlasti Republike Srpske (RS) tim izvještajem najzad priznale odgovornost srpskih snaga za masovno pogubljenje 8,000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici, nego su i sačinile spisak od oko 28,000 ljudi za koje tvrde da su bili direktno ili indirektno umiješani u taj zločin.



Za neke od onih sa spiska se navodi da su bili pripadnici jedinica koje su sudjelovale u pokolju; neki su izdavali naređenja; neki su nadzirali pogubljenja; a neki su možda bili samo pasivni posmatrači, koji su se zatekli na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.



Stoga se ubrzo potom postavilo i pitanje da li taj spisak treba ikada objaviti, s obzirom na osjetljivost cijele stvari. Neki posmatrači kažu da se radi o zvaničnom dokumentu i da njegovu sadržinu treba objelodaniti. Ukazuju i na to da, ukoliko spisak ostane tajna, oni čija se imena nalaze na njemu mogu nastaviti da žive kao da se ništa nije dogodilo.



No, neki analitičari upozoravaju da i pogrešno optuživanje može imati dalekosežne posljedice po budućnost pojedinaca. Zbog toga bi, kako kažu, ovom pitanju trebalo pristupiti krajnje oprezno.



Nedugo nakon što je izvještaj u oktobru 2004. završen, predsjedavajući Komisije za Srebrenicu, Jovan Spaić, izjavio je za lokalne medije kako ne postoji namjera da imena mogućih osumnjičenih budu i objavljena. Dodao je i da je on sam, kao i ostali članovi komisije, dužan da štiti identitet imenovanih, te da je izvještaj predat uredu bosanskog tužilaštva, Uredu Visokog predstavnika (OHR) i vladi RS-a.



„Time smo ispunili svoj zadatak“, rekao je Spaić u intervjuu za sarajevski dnevni list Oslobođenje, nakon što je izvještaj završen.



Takođe je potvrdio i da je komisija, „sa spiska od 28,000 učesnika u događajima u Srebrenici“ izdvojila „892 osobe koje su još uvijek zaposlene u državnim institucijama“, te da su njihova imena proslijeđena nadležnim organima.



Ali ni dvije godine kasnije ne postoje nikakvi vidljivi znaci da je išta učinjeno kako bi se istražili makar oni navodi koji se tiču pomenute 892 osobe.



Javnost je postala nestrpljiva, zahtijevajući da se sva imena sa spiska – a pogotovo pomenuta 892 – objelodane.



Prošle sedmice Oslobođenje je, od „izvora u Uredu Tužioca“, dobilo spisak sa tim imenima, nakon čega je počelo i da ga objavljuje. Za dva dana, otkrivena su imena oko 130 potencijalnih osumnjičenika zaposlenih u vladinim i opštinskim institucijama.



Glavna urednica tog dnevnog lista, Senka Kurtović, izjavila je da je to bio ispravan potez.



„Sramota je da su i dvije godine nakon što je izveštaj sačinjen ljudi koji se sumnjiče za učešće u masakru još uvijek na pozicijama vlasti – najmanje što sam očekivala je da će biti suspendovani dok se ne sprovedu istrage o tim navodima. Ali, ništa se nije dogodilo“, rekla je ona.



Nekoliko bosanskih Srba čija je imena Oslobođenje otkrilo prošle sedmice smjesta su podnijeli žalbe ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a.



„Ti ljudi su sad u nevolji – otkrivanje njihovih imena prije nego što je protiv njih pokrenuta bilo kakva zvanična istraga glupo je i nepravedno“, rekao je za IWPR Uroš Pena, direktor policije RS-a



S tim se djelimično slaže i portparol bosanskog tužilaštva Boris Grubešić. On kaže da većina ljudi sa ovog spiska nisu čak ni označeni kao osumnjičeni. Dodaje i da Ured tužilaštva mora imati dobar razlog čak i za početak istrage o navodima da je neko umiješan u navedeni zločin.



„Ovo je samo popis osoba koje su za vrijeme rata bile u tom dijelu Bosne, a objavljivanje čitavog spiska predstavljalo bi manipulaciju“, rekao je nedavno za sarajevski list Dnevni Avaz bosanski državni tužilac Marinko Jurčević.



„Ne postoji osnovana sumnja da su te osobe počinile ratne zločine u Srebrenici, ali istraga traje“, prenesene su njegove reči.



U julu ove godine, bošnjački član bosanskog predsjedništva – Sulejman Tihić – izdao je saopštenje u kojem zahtijeva da Jurčević skine embargo sa objavljivanja spiska, dodajući da je prikrivanje takvih podataka „direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma“. No, Jurčević je odbio da to učini, tvrdeći da bi to ugozilo istrage koje su već u toku.



Prilikom svoje ovogodišnje posjete Srebrenici na godišnjicu masakra, glavna tužiteljica Haškog tribunala, Karla del Ponte (Carla Del Ponte) je – kako su listom prenijeli lokalni mediji – rekla kako nikada nije bila protiv objavljivanja spiska mogućih osumnjičenika, te da će se i lično „postarati da spisak uskoro bude objavljen“.



Međutim, na konferenciji za štampu koja je u Hagu održana ove sedmice, portparol Del Ponteove – Anton Nikiforov – izjavio je kako su njene riječi „pogrešno shvaćene“.



„Tužiteljica nikada nije željela da kaže da povjerljivi dijelovi izvještaja – kakav je spisak osoba koje su možda umiješane u zločine i protiv kojih treba povesti istragu – treba da budu objavljeni“, rekao je on.



Dodao je i da propisani zakonski postupak predviđa da istraga i optužnica prethode objavljivanju imena osumnjičenika.

„U ovom slučaju, govorimo o spisku od skoro 900 ljudi – objavljivanje njihovih imena mimo procedure bilo bi jednako pokušaju da se jedna nepravda ispravi drugom“, nastavio je Nikiforov.



No, Kurtovićeva kaže da nema opravdanja za sporost lokalnog sudstva u provjeravanju navoda iz izvještaja Komisije za Srebrenicu, koji su, po njenim riječima, „sačinili relevantni organi, a ne amateri kojima se ne može vjerovati“.



„Na temelju ovog izvještaja trenutno se vodi samo nekoliko istraga, što je neprihvatljivo.“



Srebrenička udruženja žrtava takođe su postala nestrpljiva i žele da saznaju imena ljudi koji su možda učestvovali u pokolju njihovih najmilijih.



„Među onima čija se imena navode u izveštaju je i osoba koja je ubila mog sina. Želim da ime te osobe bude objavljeno“, kaže Kada Hodžić iz udruženja Majke Srebrenice, čiji je sin jedan od onih koji su stradali u masovnim egzekucijama. Ona kaže kako je svjesna da je malo vjerovatno da će svi počinioci biti izvedeni pred lice pravde, odnosno da će protiv svih 28,000 pojedinaca sa spiska koji je sačinila Komisija za Srebrenicu biti sprovedena istraga.



„Ali, za one koji su zaista počinili zločine, a nalaze se na spisku, već i to što vide da su im imena objelodanjena je neka kazna“, dodaje ona.



Nakon objavljivanja imena 130 osoba koje se pominju u izvještaju, a još uvijek su na pozicijama vlasti, Oslobođenje je odlučilo da zasad ne otkriva nova. To je, po riječima Senke Kurtović, „posljedica pritiska“ na izvor koji im je proslijedio spisak. Ali ona kaže i da će njen list nastaviti da otkriva imena sa spiska čim dobije „zeleno svjetlo“ od svog izvora.



Merdijana Sadović je voditeljica programa za Haški tribunal IWPR-a.