IZVJESTAJ IZ REGIJE: I SRBIJA CE PROCESUIRATI RATNE ZLOCINE

Sve donedavno, svijet bi svaki slican prijedlog odbacio kao salu - kao jos jedan u nizu farsicnih napora da se zabasuri bilo kakav nagovjestaj da je Srbija cinila ratne zlocine.

Medjutim, nakon sto je krajem travnja/aprila srpski ministar pravde Vladan Batic saopcio da ce u Beogradu biti osnovan specijalni sud za ratne zlocine, evropske su vlade, organizacije za zastitu ljudskih prava i Haski tribunal izrazili snaznu podrsku takvim naporima.

Nakon ozujskog/martovskog ubojstva srpskog premijera Zorana Djindjica, Beograd je uvidio da je dalje odugovlacenje, kada je rijec o suradnji s Hagom, prakticno nemoguce: obracunavanje s ratnim zlocinima postalo je imperativ ne samo zbog osiguravanja americke pomoci, nego i zbog ocuvanja unutrasnje stabilnosti.

Tokom poslednjih nekoliko tjedana, ovdasnje su vlasti na polju suradnje s Tribunalom nacinile niz neocekivanih koraka, utiruci tako put za to da svi koje se tereti za ratne zlocine, budu izruceni u Hag do kraja ove godine.

Hag planira okoncati sve istrage o zlocinima pocinjenim u bivsoj Jugoslaviji u sljedecih osamnaest mjeseci. Nakon toga vise nece biti podizane nove optuznice. Tribunal ce raditi do 2008., a u sredistu njegove paznje bit ce iskljucivo osobe "najodgovornije" za ratne zlocine.

Batic je izjavio da ce se srpski sud za ratne zlocine postarati za osumnjicene nizeg ranga, kao i za one koji ce eventualno u srediste paznje dospjeti nakon isteka roka koji su za okoncanje istraga Tribunalu dali Ujedinjeni narodi. Srpski sud ce imati vlastitog tuzioca i vlastitu pritvorsku jedinicu, a bit ce oformljene i specijalne policijske snage, zaduzene za vodjenje istrage i hvatanje osumnjicenih za ratne zlocine.

Tokom ovotjedne posjete Beogradu, glavna haska tuziteljica Karla del Ponte (Carla Del Ponte) izrazila je zadovoljstvo ovim najavama; ona je obecala da ce uciniti sve sto je u njenoj moci da pomogne Beogradu u naporima koji mu predstoje.

"Odredjene sam slucajeve voljna prepustiti beogradskom sudstvu, jer je - u cilju pomirenja - veoma vazno da i nacionalni sudovi sude osumnjicenima za ratne zlocine", rekla je ona.

Srpski premijer Zoran Zivkovic izjavio je da je Del Ponteova beogradskim vlastima urucila osam kutija dokumenata koji se odnose na zlocin koji je na poljoprivrednom dobru Ovcara (nadomak Vukovara) pocinjen 1991. Dodao je i kako se nada da ce Tribunal nastaviti pomagati lokalnom sudu za ratne zlocine, tako sto ce ga snabdijevati dokazima.

U nastojanju da osnuje spomenuti sud Beogradu pomazu Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Americka advokatska komora - Pravna inicijativa za centralnu i istocnu Evropu (ABA-CEELI).

Ministarstvo pravde sacinilo je uz njihovu pomoc i nacrt budzeta suda, koji bi iduceg mjeseca trebalo da bude usvojen u srpskom parlamentu.

No i pored toga, ne ocekuje se da ce sud poceti s radom prije kraja godine.

Specijalni sud ce pokrivati podrucje okruznih sudova u Beogradu, Novom Sadu i Nisu, a suci ce biti birani iz postojecih sudskih vijeca.

"Bit ce procesuirane sve vrste ratnih zlocina, ukljucujuci i one najteze - genocid i zlocine nad civilnim stanovnistvom", izjavio je Jovan Cosic, visoki funkcionar Ministarstva pravde.

Na okruglom stolu koji je u organizaciji spomenutog ministarstva odrzan proteklog vikenda, grupe za zastitu ljudskih prava i nevladine organizacije podrzale su napore Beograda, ali i upozorile da puka dobra volja u svemu tome nece biti dovoljna.

Neki od sudionika izrazili su zabrinutost zbog mogucnosti da vlasti uspostave kontrolu nad sudjenjima i pribjegnu selektivnom dijeljenju pravde. Korupcija i dalje hara u srpskoj policiji i sudstvu, a visoke polozaje jos uvijek zauzimaju i mnogi od onih koji su podrzavali Milosevicevu politiku.

"Srbija je u veoma teskoj situaciji", tvrdi Srdja Popovic, ugledni advokat iz Beograda. "U politickim krugovima, kulturnoj eliti i javnosti ne postoji konsenzus oko toga jesu li oni koji su ubijali pripadnike drugih naroda ratni zlocinci ili nacionalni heroji."

Popovic je konstatiao kako bi bilo vazno da spomenuta sudjenja ipak pocnu prije no sto Tribunal okonca svoj rad, jer bi u tom slucaju Hag ipak bio u prilici nadgledati prva sudjenja u Srbiji.

Dodao je i kako misli da ce osnivanje srpskog suda za ratne zlocine mnogim Srbima pomoci da prevazidju otpor koji osjecaju prema takvim sudjenjima. Ukazao je i na cinjenicu da ideja o lokalnim sudjenjima uziva podrsku skoro svih drustvenih slojeva.

Popovic je pri tom pojasnio da na umu ima prvo nacionaliste (koji nemaju povjerenje u Tribunal), a onda i liberale (koji pozdravljaju priliku da se srpska javnost konacno suoci sa zlocinima koji su cinjeni u njeno ime), pa i same suce (kojima predstoji strucno usavrsavanje i stjecanje drustvenog ugleda).

Zrtve srpskih zlocina, na drugoj ce strani, po prirodi stvari, biti mnogo skepticnije kada je rijec o osnivanju ovakvog srpskog suda.

"Nemam nimalo povjerenja u srpske sudove", izjavio je B. C., izbjeglica iz Foce koji sada zivi u Sarajevu. "Zar se pravdom moze nazvati to kada sudac, tuzilac i porota pripadaju istoj vrsti?"

No, zacudo, mnogi u Sarajevu ipak pozdravljaju napore Beograda.

"Ponasanje Vlade Srbije sve je doskora sugeriralo da ona nije kadra osigurati uvjete za pravedne i nepristrasne sudske postupke. U Srbiji nije postojala volja da se uhapse ratni zlocinci. Njima je bilo dozvoljeno da tumaraju naokolo. Ali nas je slamanje organiziranog kriminala i sve ostalo ipak uvjerilo da bi sudjenja mogla biti nepristrasna", kaze Izet Bazdarevic, ugledni sudac Sarajevskog zalbenog suda.

Neki pravni eksperti iz Beograda izjavili su kako strahuju da srpsko sudstvo nije spremno za procesuiranje slucajeva ratnih zlocina. Oni ukazuju i na cinjenicu da su mnogi suci u Srbiji imenovani jos u vrijeme Miloseviceve vladavine.

Direktorica Fonda za humanitarno pravo, Natasa Kandic, upozorila je da ce sudstvu svakako biti nuzna sveobuhvatna obuka. "Bez strane pomoci, Srbija nece biti u stanju obaviti taj obiman i ozbiljan zadatak", rekla je ona.

Jovan Nicic, advokat Fonda, izjavio je za IWPR da ga brine pitanje policijske zastite svjedoka. "To je vrlo osetljiva stvar . . . koja se do sada u Srbiji pokazala kao prilicno ozbiljan problem."

Nicic tvrdi da ga takodjer brine i kako ce se domaci sud izboriti s optuzbama kakve su zapovjedna odgovornost i zlocini protiv covjecnosti. Rijec je o kaznenim djelima koja su precizno definirana medjunarodnim pravom, ali koja srpsko sudstvo do sada nije priznavalo.

Milanka Saponja-Hadzic je suradnica IWPR-a iz Beograda. Amra Kebo je novinarka sarajevskog dnevnog lista Oslobodjenje.