Marsalov Plan Za Razum?

Za obicne Srbe, koji su sada vec dva mjeseca pod dnevnim napadima saveza devetnaest zapadnih sila, rijec 'demokratija' priziva slike raketa, smrti i rusenja. U glavama vecine Srba ova asocijacija demokratije s agresijom takodje stavlja liberale ove zemlje u tesku poziciju. Oni se pitaju kako da nastave s borbom za pojam koji njihovi sunarodnjaci identifikuju s grubom silom.

Iznevjerenim se osjecaju oni ljudi koji se identificiraju sa zapadnim stilom demokratije. Oni osjecaju da se umjesto da predstavlja pozitivan primjer, Zapad podao balkanskoj zarazi trazenja izlaza iz krize silom, cime se ohrabruje mrznja i produzavaju patnje. Prema barem jednom srpskom liberalu, NATO-va kampanja bombardovanja je izazvala mnogo vecu humanitarnu katastrofu od one koju je zapad koristio kao ispriku za svoju intervenciju.

I kako advokati zapadnog stila liberalizma postaju sve vise razocarani u vrijednosti u koje su vjerovali i za koje su se borili, sanse za pojavljivanje neke demokratske alternative su sve udaljenije. U medjuvremenu, Srbija degenerira u karikaturu trule, autoritativne diktature.

"Razocarenje u principe demokratije je utoliko vece zato sto su najrazvijenije demokratske zemlje ucestvovale u poduhvatima koji potvrdjuju princip sile" kaze jedan istaknuti liberal.

Drugi liberal, koji je kritizirao Milosevica u ime "zapadnih vrijednosti" koliko god je mogao, sada se osjeca kao budala. "Cak su i uvjerenja najubjedjenijih pobornika parlamentarne demokratije - medju koje i ja spadam - uzdrmana" - izjavio je treci. Cetvrti ide i dalje, rugajuci se toboznjim humanitarnim motivima NATO-ve intervencije, opisujuci kampanju bombardovanja kao "prvi rat iz ljubavi" ili "napalm humanizam".

Za obicne ljude koji se nikada nisu bavili demokratijom, debata je jednostavnija. Zracna bombardovanja njima jednostavno potvrdjuju ono sto im je rezim govorio tokom posljednje decenije - da postoji svjetska zavjera protiv Srba.

U ovim okolnostima, propagiranje demokratije u Srbiji postao je nemoguc zadatak. Ipak, najposvecenije pristalice demokratskih rjesenja odbijaju da se predaju. "Ne smijemo...otpisati pojam koji je univerzalan, koji datira jos od vremena Aristotla, i koji sadrzi bit dobre vladavine", za beogradski tjednik "Vreme" napisala je Sonja Licht, direktor Srpskog otvorenog drustva..

Neki liberali zastupaju stav da bi srpski demokrati trebali zapoceti s kritickom analizom svojih vlastitih djela, odnosno nedjela, prije nego sto za zalosno stanje srpskog drustva pocnu osudjivati NATO bombardovanje.

"Zasto niko nije nista javno rekao o grozotama krvavog etnickog ciscenja na Kosovu?" upitao je komentator u beogradskom casopisu "Repubika", unatoc opasnosti koju postavljanje tako provokativnog pitanja izaziva. "Opozicija do dana danasnjeg nije postavila pitanje o nasem ucescu u pet ratova koje smo vodili tokom zadnjih deset godina - u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni I Hercegovini, na Kosovu, i sada sa cijelim svijetom", "Republika" je ukazala, dodajuci: 'Mozda cemo uskoro voditi i sesti rat, ovaj put protiv Crne Gore'.

Krajnji korisnik neuspjeha opozicije da se iskaze jeste Milosevicev rezim. Isto tako, vec ima znakova da ce u slucaju da Milosevic prezivi rat sa netaknutom bazom svoje vlasti, svi disidentski glasovi, ma koliko bili tihi, biti utisani.

Srbija ce vjerovatno zavrsiti siromasna, izolovana i , ako NATO nastavi s bombardovanjem narednih nekoliko mjeseci, toliko 'ponizena' da nece biti u poziciji da ikome prijeti. Paradoks je u tome sto ce Srbija i sama vjerovatno nalikovati onom pariji iz proslosti - Albaniji Envera Hodze. Ovakva situacija se za balkanskog nasilnika moze prikazati i kao pravedna zasluga i kao solucija. Ali takodje i kao recept za daljnju nestabilnost.

Stvarajuci naciju nezadovoljstva, Zapad rizikuje ponovnu nasilnu reakciju u buducnosti, ako ne u razmjerima sadasnjeg rata, onda barem u nekom obliku akcije na niskom nivou, u gerila stilu. Ispravljanje nepravdi pocinjenih Albancima na Kosovu je neposredan izazov s kojim se suocava medjunarodna zajednica. Ali, u duzem roku, Srbija se ne smije ostaviti izolovanom.

Srbiji je potrebna demokratija, cak i ako vecina danasnjih Srba odbija taj koncept. A demokratska Srbija je takodje kriticna za siru balkansku stabilnost. Onog momenta kada se rat zavrsi, Zapad se mora sirom otvorenih ruku okrenuti Srbiji i pomoci da se Srbi usmjere ka demokratskom putu.

Autor je beogradski liberal ciji identitet ne navodimo s razlogom.